Uvod

Unatoč sve brojnijim upozorenjima klimatskih znanstvenika o nesagledivim posljedicama klimatskih promjena u svim područjima života, emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim djelatnostima nastavljaju rasti. Veća koncentracija stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi zadržava toplinu i potiče globalno zagrijavanje. Takav razvoj događaja dovodi ljudsku civilizaciju na nepoznati teren i u neistražene klimatske uvjete za preživljavanje. Diljem svijeta rastu rizici negativnih utjecaja klimatskih promjena na svakodnevni život i poslovanje poduzeća.

Utjecaji poduzeća na klimatske promjene

Poduzeće utječe na klimatske promjene sudjelovanjem u izravnoj ili neizravnoj emisiji stakleničkih plinova, slika 1. Razina utjecaja poduzeća na klimatske promjene razlikuje se od poduzeća do poduzeća i ovisi o nizu čimbenika u poslovnim procesima stvaranja novih vrijednosti u poduzeću.

 

Slika 1: Primjeri utjecaja poduzeća na klimatske promjene kroz izravnu ili neizravnu e misiju stakleničkih plinova.

 

Pritom veličina utjecaja poduzeća na klimatske promjene ponajviše ovisi o:

• veličini poduzeća
• vrsti gospodarske djelatnosti
• geografskoj lokaciji.

Aktivnosti poduzeća za ublažavanje klimatskih promjena

Aktivnosti poduzeća za ublažavanje klimatskih promjena su i aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu smanjenja ili sprječavanja emisija stakleničkih plinova, slika 2.

 

Slika 2. Aktivnosti poduzeća za ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova

 

Nova pravna obveza poduzeća za ublažavanja klimatskih promjena

Krajem 2023. stupili su na snagu novi  Europski standardi za izvještavanje o održivosti (eng. European Sustainability Reporting Standards, ESRS). To je nova pravna obaveza s primjenom već od 1.1.2024., ponajprije za velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa s više od 500 zaposlenih.

Tematski standard Klimatske promjene (ESRS E1) definira ublažavanje klimatskih promjena kao nastojanja poduzeća da ograniči povećanje prosječne globalne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom. Ovaj tematski standard obuhvaća zahtjeve za objavljivanje informacija poduzeća koji se odnose na sedam stakleničkih plinova: ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), fluorougljikovodik (HFC-i), perfluorougljik (PFC), sumporov heksafluorid (SF6) i dušikov trifluorid (NF3). Također, obuhvaća i zahtjeve za objavljivanje informacija poduzeća o tome kako poduzeće rješava zadatak smanjenja svojih emisija stakleničkih plinova te kako prepoznaje i otklanja ili smanjuje utjecaj rizika za poduzeće uzrokovanih klimatskim promjenama.

Sukladno definiranom hodogramu obvezne primjene ESRS-a od strane poduzeća u Direktivi o korporacijskom izvještavanju o održivosti (eng. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD), Korporacijski izvještaj o održivosti bit će obavezan za čak oko 50.000 poduzeća. Tako će se važnost ublažavanja klimatskih promjena proširiti na sva velika, srednja i mala poduzeća koja kotiraju na burzi te poduzeća iz trećih zemalja koja prema definiranim kriterijima imaju značajno poslovanje na području EU-a.

Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena

Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena se odnosi na nastojanja koja poduzeće ulaže u ublažavanje klimatskih promjena, krećući se od stanja u kojem se našlo prema željenom stanju klimatski neutralnog (održivog!) gospodarstva do 2050.  Sukladno definiranim obvezama u tematskom standardu Klimatske promjene (ESRS E1), poduzeće objavljuje svoj tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena koji sadrži:

• način na koji ciljne vrijednosti emisija stakleničkih plinova poduzeća postaju kompatibilne s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom;
• opis utvrđenih strategija dekarbonizacije i ključnih planiranih mjera za ublažavanje klimatskih promjena, uključujući promjene u portfelju proizvoda i usluga poduzeća kao i usvajanje novih tehnologija;
• upućivanje na mjere za ublažavanje klimatskih promjena uz objašnjenje olakšanog ulaganja i financiranja poduzeća kojima se podupire provedba tranzicijskog plana, usklađeno s EU taksonomijom; (tj. s EU Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja).
• kvalitativnu procjenu potencijalnih vjerojatnih budućih emisija stakleničkih plinova povezanih s ključnom imovinom i proizvodima poduzeća;
• za poduzeća čije su ekonomske djelatnosti obuhvaćene EU taksonomijom o ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama, objašnjenje cilja ili planova poduzeća za usklađenje svojih ekonomskih djelatnosti s utvrđenim kriterijima u Delegiranoj uredbi Komisije 2021/2139;
• informaciju o tome je li poduzeće isključeno iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom;
• način na koji je tranzicijski plan ugrađen u opću poslovnu strategiju i financijsko planiranje poduzeća;
• informaciju o odobrenju tranzicijskog plana od strane upravljačkih i nadzornih tijela te
• opis napretka poduzeća u provedbi tranzicijskog plana.

U slučaju da poduzeće ne donese tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena obavezno navodi hoće li ga donijeti i, ako hoće, kada će to napraviti.

Zaključno

O uspješnosti ublažavanja klimatskih promjena ovisi očuvanje povoljne klime za život i poslovanje. Poduzeća pritom imaju ključnu ulogu za ublažavanje klimatskih promjena na planetu Zemlji. Stoga se od poduzeća s razlogom očekuje da u svom tranzicijskom planu daju detaljan opis načina na koji će uskladiti svoju strategiju i poslovni model s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C i ciljem prelaska na klimatski neutralno (održivo) gospodarstvo do 2050.

 

Matija Hlebar