Uvod
Europska unija (EU) želi uvesti stroge propise za tvrdnje poduzeća koje se odnose na zaštitu okoliša. Ciljevi uvođenja strogih propisa su:
borba protiv “greenwashinga” (zelenog pranja) u potrošačkim proizvodima iuklanjanje zabuna vezanih za tvrdnje poduzeća o zaštiti okoliša.
Suzbijanje zelenog pranja potrošačkih proizvoda
S ciljem suzbijanja zelenog pranja potrošačkih proizvoda, EU želi zabraniti navođenje na proizvodima općenitih tvrdnji o zaštiti okoliša kao što su primjerice “klimatski neutralno” ili “eko”. Planirana zabrana neće se odnositi na poduzeća koji dokažu da su njihove tvrdnje o zaštiti okoliša točne!
Novim pravilima, EU također želi zabraniti tvrdnje temeljene na kompenzaciji emisija ugljika koje se često koriste kao osnova za navođenje ugljične (klimatske) neutralnosti proizvoda ili kao osnova za navođenje smanjenog utjecaja proizvoda na okoliš, slika 1.
Slika 1. Suzbijanje zelenog pranja potrošačkih proizvoda
Nakon odobrenja EU parlamenta i država članica, nova pravila za suzbijanje zelenog pranja proizvoda trebala bi:
stupiti na snagu do 2026. godine iučiniti EU globalnom predvodnicom u pogledu istinitosti tvrdnji o zaštiti okoliša koje se smiju navoditi na proizvodima i iznositi u javnost.
Među ostalim, općenite tvrdnje o zaštiti okoliša koje bi novim pravilima mogle biti zabranjene uključuju fraze kao što su “zeleno”, “prijatelj prirode”, “prijateljski nastrojen prema prirodi”, “energetski učinkovito” i “biorazgradivo”, osim ako proizvodi mogu dokazati pozitivan utjecaj na okoliš, slika 2.
Slika 2. Općenite tvrdnje o zaštiti okoliša koje bi mogle biti zabranjene
Politička konotacija novih europskih pravila
Nastojanja Europske komisije da smanji zeleno pranje potrošačkih proizvoda trenutno i u samom Bruxellesu logično nailazi na političke otpore iz političkih blokova koji su već u otporu prema strožim klimatskim pravilima za postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova (klimatske neutralnosti) do 2050.
Naime, u susret novim izborima za Europski parlament u lipnju 2024., konzervativna politička opcija je već započela kampanju protiv daljnjeg zaoštravanja klimatskih propisa. Tako europski konzervativci tvrde da novi klimatski propisi predstavljaju preveliko opterećenje za europsku industriju i posebice za poljoprivredu. Kroz takva razmišljanja i stavove traže ublažavanje postojećih i planiranih klimatskih zakona.
Stoga postoji mogućnost da će neki prijedlozi klimatskih propisa biti ublaženi ili stavljeni na čekanje do trenutka dok se ne stvore politički preduvjeti za njihovo donošenje i provođenje.
Zaključak
Nova EU pravila za zabranu tvrdnji o “klimatski neutralnim” proizvodima dio su širih nastojanja da se europsko gospodarstvo transformira na klimatski neutralno do 2050. godine. Tim pravilima Europska komisija želi dovršiti sve elemente Zakona o klimi i učiniti značajan napredak u provedbi Europskog zelenog plana.
Novi propisi imat će utjecaj i na sheme kompenzacije ugljika koje se suočavaju s kritikama stručnjaka zbog svoje nevjerodostojnosti. Naime, neke od tih shema učinkovito ne uklanjaju ili ne pohranjuju emisije ugljika tijekom duljeg razdoblja. To izaziva opravdanu zabrinutost glede navođenja tvrdnji o klimatskoj neutralnosti proizvoda na temelju kompenzacije ugljika.
Kako god gledano, nova pravila iako uz očekivani i sveprisutni otpor predstavljuju iskorak prema poštenijoj praksi poduzeća i informiranijim europskim potrošačima vezano za održivost proizvoda. To je jedan vrijedan metar na putu da djeci predamo Zemlju što sličniju kakvu smo je primili od naših roditelja.
Matija Hlebar
