Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji  konsenzus svjetske znanosti o klimi da su klimatske promjene već uznapredovale i da sve više ubrzavaju.

Planetarne klimatske promjene

Klimatske promjene su od sredine 1990-ih uzrokovale brojne negativne učinke na planetu Zemlji kroz kontinuirani rast prosječnih temperature zraka. Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednjih dvadeset godina. Ubrzanjem klimatskih promjena dolazi do povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja poput olujnih nevremena, orkanskih vjetrova, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jakih tuča i pljuskovitih oborina, kasnih proljetnih snjegova i mrazova. Zato je izuzetno važno i hitno, na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti poslovni, javni i civilni sektor društva o drastičnim promjenama klime. Klimatske promjene uzrokuju stalni porast opasnosti u svakodnevnom životu.

Klimatske promjene su izravna posljedica globalnog zatopljenja. Do globalnog zatopljenja dolazi zbog dramatično rastućih emisija stakleničkih plinova uslijed ljudskog djelovanja, a prije svega zbog velike potrošnje i izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina). Porastom udjela stakleničkih plinova u atmosferi, isti upijaju i zadržavaju sve više sunčeve energije i topline Zemlje unutar atmosferskog omotača. Slika je prikazuje porast emisije CO2, glavnog stakleničkog plina, u atmosferu.

 

Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990. i 2010. (izvor: autor)

 

Znanstvenici već dulje vrijeme javno upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu iz 1990., a do kraja stoljeća moglo bi narasti i za 5 °C. Takvo povećanje temperature imat će razoran učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima,  izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, gubitak biološke raznolikosti, a time trajnu i nepovratnu promjenu života na Zemlji. Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva globalni odgovor uz aktivni doprinos svih država kroz prilagođavanje zakonske regulative, ali i ništa manje važno i hitno djelovanje i svakodnevni doprinos svih nas.

Globalne posljedice klimatskih promjena

Slijedeći argumentaciju znanstvenika, Europski parlament je kao vrhovno tijelo Europske unije još 28. 11. 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu. Temperature na planetu Zemlji su posljednjih godina porasle, što je još jednom vidljivo i na slici 2 koja pokazuje koliko je prosječna temperatura u 2019 porasla u odnosu na prosječne temperature perioda 1951 do 1980. U 2019. godini  88% površine Zemlje je bilo značajno toplije  od prosječnih temperatura u periodu 1951-1980, svega 10% površine je bilo jednake temperature, a samo 1,5% je bilo značajno hladnije. Ubrzano nestaje i iščezava stotinama tisuća godina poznata klimatska stabilnost jedinstvenog Zemljinog ekosustava. Upravo klimatska stabilnost je kroz sva dosadašnja razdoblja omogućavala jedinstvenu ravnotežu života na planetu Zemlji, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta te nevjerojatan napredak čovječanstva.

 

Slika 2. Stupanj povećanja lokalnih temperatura Slika 2. Odstupanje prosječnih lokalnih temperatura u 2019. u odnosu na prosječnu temperaturu iz perioda od 1951.  do 1980. godine. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.

 

Nažalost, promjene klime i različite klimatske anomalije danas su postale vidljive golim okom svakom zainteresiranom promatraču i to u svim dijelovima našeg Planeta. Zastrašujuća je činjenica da znanstvenicima više nije potrebno praćenje, mjerenje i promatranje promjene prosječnih temperatura na Zemlji kroz neka dulja razdoblja, a kako bi mogli dokazima potkrijepiti opseg i ubrzanje klimatskih promjena.  U stabilnoj klimi očekivalo bi se kroz jednu godinu da samo 2,5 % lokacija planete Zemlje  imaju „vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, promjenu temperature u usporedbi s prethodnim godišnjim prosjecima. U 2019. godini čak 52 % lokacija na Zemlji imalo je promjenu temperature u odnosu prema godišnjem prosjeku temperature iz perioda 1951 do 1980. ocijenjenu kao “vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, slika 3.

 

Slika 3. Razlike lokalnih temperaturaSlika 3. Opisno ocijenjene promjene prosječnih lokalnih temperatura kroz 2019. godinu u odnosu na prosječne temperature iz perioda 1951. do 1890. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.

 

Neke od izrazito vidljivih globalnih posljedica klimatskih promjena s kojima se čovječanstvo posljednjih godina suočava su:

  • porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka/vrućih dana
  • povećanje broja i duljine sušnih razdoblja
  • smanjenje količina i promjena razdoblja oborina
  • kraće i blaže i zime, s vrlo malo ili u potpunosti bez snijega
  • raniji dolazak proljeća, raniji početak vegetacije i cvatnje biljaka
  • kasniji dolazak jeseni
  • višestruka cvatnja voćaka koja negativno utječe na sljedeći urod
  • otapanje stalno zaleđenog tla (ledenjaka, planinskih glečera i permafrosta)
  • porast temperature, razine i kiselosti oceana i mora
  • smanjenje količine vode u jezerima, rijekama i vodotocima
  • izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta
  • nestanak koraljnih grebena
  • gubitak bioraznolikosti
  • širenje bolesti izvan uobičajenih područja i na potpuno nove nositelje
  • nestašica vode i hrane
  • migracije ljudi, životinjskih i biljnih vrsta
  • promjena ponašanja ljudi i životinja.

Zaključno

Htjeli to mi sebi priznati ili ne, naša civilizacija je suočena s klimatskom krizom neviđenih razmjera. Počnimo djelovati odmah jer je najbolje vrijeme za očuvanje klime pogodne za život na Zemlji i očuvanje svega onog do čega nam je stalo, zapravo već prošlo. Stoga, naše generacije neizbježno moraju preuzeti odgovornost barem za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama jer smo mi sigurno posljednje generacije koje to, možda, još mogu učiniti.

 

Matija Hlebar

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

11. Ideja za osobnu održivost: Ravnoteža između privatnog i poslovnog života

Postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života je sastavni dio proaktivne brige o zdravlju i ključ za osobnu održivost. Ravnoteža između ova dva aspekta života nam omogućava da se osjećamo ispunjeno, motivirano...

18.02.2025. // Otvaranja:13

Opširnije

10. Ideja za osobnu održivost: Gašenje svjetla za sobom

Gašenje svjetla za sobom (prilikom izlaska iz prostorije) na prvu djeluje kao mali doprinos osobnoj održivosti, no dugoročno gledajući ima višestruki pozitivan utjecaj u različitim područjima naših ž...

18.02.2025. // Otvaranja:17

Opširnije

9. Ideja za osobnu održivost: Preventivni zdravstveni pregledi

U svijetu u kojem su užurbani način života, nezdrave navike i stres postali svakodnevni, proaktivna briga o zdravlju postaje ključna za osobnu održivost. Redovito obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda nam donosi,...

12.02.2025. // Otvaranja:48

Opširnije

8. Ideja za osobnu održivost: Bicikliranje kad god je moguće

Bicikliranje je jedan od najjednostavnijih načina na koji svatko od nas može doprinijeti poboljšanju kvalitete vlastitog života i osobnoj održivosti. Bicikl je prijevozno sredstvo s višestrukim pozitivnim u...

06.02.2025. // Otvaranja:46

Opširnije

7. Ideja za osobnu održivost: Emocionalna ravnoteža

Emocionalna ravnoteža je sastavni dio proaktivne brige o zdravlju. Održavanje emocionalne ravnoteže u današnjem ubrzanom svijetu postaje sve važnije za osobnu održivost i zahtijeva od nas primjerice: 1. Prepoznav...

04.02.2025. // Otvaranja:50

Opširnije

6. Ideja za osobnu održivost: Korištenje automobila kad je optimalno

Korištenje automobila kad je optimalno znači da trebamo koristiti automobil kad je to optimalno za našu osobnu održivost, okoliš i društvo, primjerice: 1. Putovanje na veće udaljenosti Ako m...

31.01.2025. // Otvaranja:63

Opširnije

5. Ideja za osobnu održivost: Mentalno zdravlje

Proaktivna briga o zdravlju nije samo briga o fizičkom zdravlju. Mentalno zdravlje, koje je često zanemareno, također igra ključnu ulogu za osobnu održivost. Postoji niz praktičnih načina koji mogu pomoći u njegovom njeg...

29.01.2025. // Otvaranja:70

Opširnije

Onečišćenje i održivo poslovanje poduzeća

Onečišćenje i održivo poslovanje poduzeća

Uvod Onečišćenje je ljudskom djelatnošću izazvano izravno ili neizravno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili tlo. Ono može biti štetno za zdravlje ljudi i okoliša, do...

27.01.2025. // Otvaranja:71

Opširnije

4. Ideja za osobnu održivost: Lokalno uzgajano voće

4. Ideja za osobnu održivost: Lokalno uzgajano voće

Slasne crvene jabuke lokalno uzgajane u pletenoj košari, foto: Matija Hlebar   Nabava lokalno uzgajanog voća je jedan od temelja osobne održivosti i održivog načina života. Takva praksa omogućava brojne pre...

24.01.2025. // Otvaranja:78

Opširnije

Treća ideja za osobnu održivost: Zdrav način života

Zdrav način života predstavlja jedan od ključnih aspekata osobne održivosti, koji  obuhvaća pravilnu prehranu, redovitu fizičku aktivnost i dovoljno sna: 1. Pravilna prehrana Pravilna prehrana je osnova zdravog na...

21.01.2025. // Otvaranja:82

Opširnije

Druga ideja za osobnu održivost: Hodanje kad god se može

Hodanje je jedna od najprirodnijih i najdostupnijih aktivnosti koja ima pozitivan učinak na naše fizičko i mentalno zdravlje. Možemo ga prakticirati svakodnevno prilikom odlaska na neko od željenih mjesta, primjer...

20.01.2025. // Otvaranja:71

Opširnije

Prva ideja za osobnu održivost: Proaktivna briga o zdravlju

Proaktivna briga o zdravlju se temelji na prevenciji i aktivnom pristupu zdravlju, čime se smanjuje rizik od bolesti i povećava kvaliteta života. Može se odnositi na: 1. Zdrav način života Jedan od ključnih elemenata p...

20.01.2025. // Otvaranja:83

Opširnije

NOVA INICIJATIVA Ideje za osobnu održivost

Osobna održivost se odnosi na usvajanje održivog načina života koji omogućava ravnotežu između naših potreba, resursa koje koristimo i utjecaja koje imamo na okoliš, društvo i ekonomiju. Tko? Udrug...

20.01.2025. // Otvaranja:86

Opširnije

Važnost radne snage za održivo poslovanje poduzeća

Važnost radne snage za održivo poslovanje poduzeća

Uvod U današnjem poslovnom okruženju koncept održivog poslovanje poduzeća ne uključuje samo okolišne, upravljačke i financijske čimbenike održivosti, već i društvene čimbenike održivosti, a tu je na...

10.12.2024. // Otvaranja:268

Opširnije

Važnost globalnog zagrijavanja za poslovanje poduzeća

Važnost globalnog zagrijavanja za poslovanje poduzeća

Uvod Globalno zagrijavanje, tj. dugoročno povećanje prosječne temperature na planetu Zemlji je uglavnom uzrokovano ljudskim djelovanjem, posebno emisijom stakleničkih plinova koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva ...

09.12.2024. // Otvaranja:169

Opširnije

Teme održivosti značajne za poslovanje poduzeća

Teme održivosti značajne za poslovanje poduzeća

Važnost (značaj) tema održivosti za poslovanje poduzeća ponajviše ovisi o specifičnim karakteristikama poduzeća poput poslovnog modela, gospodarske djelatnosti i geografske rasprostranjenosti poduzeća, ali i o dru...

04.11.2024. // Otvaranja:280

Opširnije