Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji  konsenzus svjetske znanosti o klimi da su klimatske promjene već uznapredovale i da sve više ubrzavaju.

Planetarne klimatske promjene

Klimatske promjene su od sredine 1990-ih uzrokovale brojne negativne učinke na planetu Zemlji kroz kontinuirani rast prosječnih temperature zraka. Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednjih dvadeset godina. Ubrzanjem klimatskih promjena dolazi do povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja poput olujnih nevremena, orkanskih vjetrova, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jakih tuča i pljuskovitih oborina, kasnih proljetnih snjegova i mrazova. Zato je izuzetno važno i hitno, na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti poslovni, javni i civilni sektor društva o drastičnim promjenama klime. Klimatske promjene uzrokuju stalni porast opasnosti u svakodnevnom životu.

Klimatske promjene su izravna posljedica globalnog zatopljenja. Do globalnog zatopljenja dolazi zbog dramatično rastućih emisija stakleničkih plinova uslijed ljudskog djelovanja, a prije svega zbog velike potrošnje i izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina). Porastom udjela stakleničkih plinova u atmosferi, isti upijaju i zadržavaju sve više sunčeve energije i topline Zemlje unutar atmosferskog omotača. Slika je prikazuje porast emisije CO2, glavnog stakleničkog plina, u atmosferu.

 

Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990. i 2010. (izvor: autor)

 

Znanstvenici već dulje vrijeme javno upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu iz 1990., a do kraja stoljeća moglo bi narasti i za 5 °C. Takvo povećanje temperature imat će razoran učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima,  izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, gubitak biološke raznolikosti, a time trajnu i nepovratnu promjenu života na Zemlji. Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva globalni odgovor uz aktivni doprinos svih država kroz prilagođavanje zakonske regulative, ali i ništa manje važno i hitno djelovanje i svakodnevni doprinos svih nas.

Globalne posljedice klimatskih promjena

Slijedeći argumentaciju znanstvenika, Europski parlament je kao vrhovno tijelo Europske unije još 28. 11. 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu. Temperature na planetu Zemlji su posljednjih godina porasle, što je još jednom vidljivo i na slici 2 koja pokazuje koliko je prosječna temperatura u 2019 porasla u odnosu na prosječne temperature perioda 1951 do 1980. U 2019. godini  88% površine Zemlje je bilo značajno toplije  od prosječnih temperatura u periodu 1951-1980, svega 10% površine je bilo jednake temperature, a samo 1,5% je bilo značajno hladnije. Ubrzano nestaje i iščezava stotinama tisuća godina poznata klimatska stabilnost jedinstvenog Zemljinog ekosustava. Upravo klimatska stabilnost je kroz sva dosadašnja razdoblja omogućavala jedinstvenu ravnotežu života na planetu Zemlji, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta te nevjerojatan napredak čovječanstva.

 

Slika 2. Stupanj povećanja lokalnih temperatura Slika 2. Odstupanje prosječnih lokalnih temperatura u 2019. u odnosu na prosječnu temperaturu iz perioda od 1951.  do 1980. godine. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.

 

Nažalost, promjene klime i različite klimatske anomalije danas su postale vidljive golim okom svakom zainteresiranom promatraču i to u svim dijelovima našeg Planeta. Zastrašujuća je činjenica da znanstvenicima više nije potrebno praćenje, mjerenje i promatranje promjene prosječnih temperatura na Zemlji kroz neka dulja razdoblja, a kako bi mogli dokazima potkrijepiti opseg i ubrzanje klimatskih promjena.  U stabilnoj klimi očekivalo bi se kroz jednu godinu da samo 2,5 % lokacija planete Zemlje  imaju „vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, promjenu temperature u usporedbi s prethodnim godišnjim prosjecima. U 2019. godini čak 52 % lokacija na Zemlji imalo je promjenu temperature u odnosu prema godišnjem prosjeku temperature iz perioda 1951 do 1980. ocijenjenu kao “vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, slika 3.

 

Slika 3. Razlike lokalnih temperaturaSlika 3. Opisno ocijenjene promjene prosječnih lokalnih temperatura kroz 2019. godinu u odnosu na prosječne temperature iz perioda 1951. do 1890. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.

 

Neke od izrazito vidljivih globalnih posljedica klimatskih promjena s kojima se čovječanstvo posljednjih godina suočava su:

  • porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka/vrućih dana
  • povećanje broja i duljine sušnih razdoblja
  • smanjenje količina i promjena razdoblja oborina
  • kraće i blaže i zime, s vrlo malo ili u potpunosti bez snijega
  • raniji dolazak proljeća, raniji početak vegetacije i cvatnje biljaka
  • kasniji dolazak jeseni
  • višestruka cvatnja voćaka koja negativno utječe na sljedeći urod
  • otapanje stalno zaleđenog tla (ledenjaka, planinskih glečera i permafrosta)
  • porast temperature, razine i kiselosti oceana i mora
  • smanjenje količine vode u jezerima, rijekama i vodotocima
  • izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta
  • nestanak koraljnih grebena
  • gubitak bioraznolikosti
  • širenje bolesti izvan uobičajenih područja i na potpuno nove nositelje
  • nestašica vode i hrane
  • migracije ljudi, životinjskih i biljnih vrsta
  • promjena ponašanja ljudi i životinja.

Zaključno

Htjeli to mi sebi priznati ili ne, naša civilizacija je suočena s klimatskom krizom neviđenih razmjera. Počnimo djelovati odmah jer je najbolje vrijeme za očuvanje klime pogodne za život na Zemlji i očuvanje svega onog do čega nam je stalo, zapravo već prošlo. Stoga, naše generacije neizbježno moraju preuzeti odgovornost barem za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama jer smo mi sigurno posljednje generacije koje to, možda, još mogu učiniti.

 

Matija Hlebar

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Europska unija i klimatske promjene

Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju l...

18.08.2022. // Otvaranja:8

Opširnije

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:120

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:127

Opširnije

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godi&scaron...

15.06.2022. // Otvaranja:144

Opširnije

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

U sklopu inicijative za održivi razvoj gospodarstva određene su tri osnovne skupine ciljeva koji se žele postići: okolišni (eng. environmental, E), društveni (eng. social, S), upravljački (eng. governmental...

17.05.2022. // Otvaranja:160

Opširnije

Kako su odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj doprinjeli PBZ i UZOR HR?

Najnoviji doprinos odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj koji je ostvaren u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ):   Zahvaljujući PBZ-u svi su predškolci u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu dob...

28.03.2022. // Otvaranja:245

Opširnije

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda u utorak 22. ožujka 2022. učenici 3.-ih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ i 3. r. Područne škole Vinica primili su na dar priručnike za ...

23.03.2022. // Otvaranja:260

Opširnije

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Prilagodba poslovanja klimatskim promjenama odnosi se na aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje &...

16.03.2022. // Otvaranja:341

Opširnije

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

PBZ će koristiti UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada u svom korporativnom dječjem vrtiću u Zagrebu na Danu recikliranja: Detaljan pregled Dječjeg...

11.03.2022. // Otvaranja:248

Opširnije

Znate li kakvo je stanje na području prilagodbe hrvatskog gospodarstva Europskom…

Ukoliko ste zainteresirani za ovu temu možete pogledati emisiju Poslovni Plan u kojoj nakon 15. minute ide prilog o prilagodbi hrvatskog gospodarstva Europskom zelenom planu:  

03.03.2022. // Otvaranja:259

Opširnije

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimats…

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimatskih promjena

Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva od svih poduzeća ubrzano i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem obuzdavanja globalnog zatopljenja i daljnjih negativnih posljedica za život na Zemlji. Tema ub...

07.02.2022. // Otvaranja:390

Opširnije

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Postojeća klimatska i ekološka kriza, podupirana nedjelovanjem ljudske civilizacije, sustavno povećava rizike od gubitka usluga ekosustava i urušavanja cjelokupnog planetarnog sustava.

31.01.2022. // Otvaranja:293

Opširnije

Je li zelena tranzicija prilika za hrvatske tvrtke i je li Hrvatska toga svjesna…

Klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine - to je cilj. No, postavlja se pitanje, što o tome misle hrvatske tvrtke? U tome i zelenoj tranziciji kao prilici u novoj epizodi Klimatske budućnosti govorili su N...

31.01.2022. // Otvaranja:335

Opširnije

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene –…

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer: Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za ...

14.12.2021. // Otvaranja:372

Opširnije

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom se odnose na ponudu proizvoda i usluga kojima poduzeća doprinose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama. Tema poslovnih mogućnosti povezanih s klimom u...

02.11.2021. // Otvaranja:443

Opširnije

Taksonomija je svima dostupan alat za postizanje održivosti poslovanja

Taksonomija je svima dostupan alat za postizanje održivosti poslovanja

Dijelim s Vama svoje najvažnije spoznaje o Taksonomiji (Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja) koja je posljednjih mjeseci uzrokovala mnogo briga i upitnika u hrvatskom poslovnom sektoru. Pro...

21.10.2021. // Otvaranja:518

Opširnije