Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji  konsenzus svjetske znanosti o klimi da su klimatske promjene već uznapredovale i da sve više ubrzavaju.

Planetarne klimatske promjene

Klimatske promjene su od sredine 1990-ih uzrokovale brojne negativne učinke na planetu Zemlji kroz kontinuirani rast prosječnih temperature zraka. Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednjih dvadeset godina. Ubrzanjem klimatskih promjena dolazi do povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja poput olujnih nevremena, orkanskih vjetrova, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jakih tuča i pljuskovitih oborina, kasnih proljetnih snjegova i mrazova. Zato je izuzetno važno i hitno, na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti poslovni, javni i civilni sektor društva o drastičnim promjenama klime. Klimatske promjene uzrokuju stalni porast opasnosti u svakodnevnom životu.

Klimatske promjene su izravna posljedica globalnog zatopljenja. Do globalnog zatopljenja dolazi zbog dramatično rastućih emisija stakleničkih plinova uslijed ljudskog djelovanja, a prije svega zbog velike potrošnje i izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina). Porastom udjela stakleničkih plinova u atmosferi, isti upijaju i zadržavaju sve više sunčeve energije i topline Zemlje unutar atmosferskog omotača. Slika je prikazuje porast emisije CO2, glavnog stakleničkog plina, u atmosferu.

 

Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990Slika 1. Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990. i 2010. (izvor: autor)

 

Znanstvenici već dulje vrijeme javno upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu iz 1990., a do kraja stoljeća moglo bi narasti i za 5 °C. Takvo povećanje temperature imat će razoran učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima,  izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, gubitak biološke raznolikosti, a time trajnu i nepovratnu promjenu života na Zemlji. Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva globalni odgovor uz aktivni doprinos svih država kroz prilagođavanje zakonske regulative, ali i ništa manje važno i hitno djelovanje i svakodnevni doprinos svih nas.

Globalne posljedice klimatskih promjena

Slijedeći argumentaciju znanstvenika, Europski parlament je kao vrhovno tijelo Europske unije još 28. 11. 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu. Temperature na planetu Zemlji su posljednjih godina porasle, što je još jednom vidljivo i na slici 2 koja pokazuje koliko je prosječna temperatura u 2019 porasla u odnosu na prosječne temperature perioda 1951 do 1980. U 2019. godini  88% površine Zemlje je bilo značajno toplije  od prosječnih temperatura u periodu 1951-1980, svega 10% površine je bilo jednake temperature, a samo 1,5% je bilo značajno hladnije. Ubrzano nestaje i iščezava stotinama tisuća godina poznata klimatska stabilnost jedinstvenog Zemljinog ekosustava. Upravo klimatska stabilnost je kroz sva dosadašnja razdoblja omogućavala jedinstvenu ravnotežu života na planetu Zemlji, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta te nevjerojatan napredak čovječanstva.

 

Slika 2. Stupanj povećanja lokalnih temperatura Slika 2. Odstupanje prosječnih lokalnih temperatura u 2019. u odnosu na prosječnu temperaturu iz perioda od 1951.  do 1980. godine. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.

 

Nažalost, promjene klime i različite klimatske anomalije danas su postale vidljive golim okom svakom zainteresiranom promatraču i to u svim dijelovima našeg Planeta. Zastrašujuća je činjenica da znanstvenicima više nije potrebno praćenje, mjerenje i promatranje promjene prosječnih temperatura na Zemlji kroz neka dulja razdoblja, a kako bi mogli dokazima potkrijepiti opseg i ubrzanje klimatskih promjena.  U stabilnoj klimi očekivalo bi se kroz jednu godinu da samo 2,5 % lokacija planete Zemlje  imaju „vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, promjenu temperature u usporedbi s prethodnim godišnjim prosjecima. U 2019. godini čak 52 % lokacija na Zemlji imalo je promjenu temperature u odnosu prema godišnjem prosjeku temperature iz perioda 1951 do 1980. ocijenjenu kao “vrlo visoku, posebno visoku ili rekordno visoku“, slika 3.

 

Slika 3. Razlike lokalnih temperaturaSlika 3. Opisno ocijenjene promjene prosječnih lokalnih temperatura kroz 2019. godinu u odnosu na prosječne temperature iz perioda 1951. do 1890. Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019.

 

Neke od izrazito vidljivih globalnih posljedica klimatskih promjena s kojima se čovječanstvo posljednjih godina suočava su:

  • porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka/vrućih dana
  • povećanje broja i duljine sušnih razdoblja
  • smanjenje količina i promjena razdoblja oborina
  • kraće i blaže i zime, s vrlo malo ili u potpunosti bez snijega
  • raniji dolazak proljeća, raniji početak vegetacije i cvatnje biljaka
  • kasniji dolazak jeseni
  • višestruka cvatnja voćaka koja negativno utječe na sljedeći urod
  • otapanje stalno zaleđenog tla (ledenjaka, planinskih glečera i permafrosta)
  • porast temperature, razine i kiselosti oceana i mora
  • smanjenje količine vode u jezerima, rijekama i vodotocima
  • izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta
  • nestanak koraljnih grebena
  • gubitak bioraznolikosti
  • širenje bolesti izvan uobičajenih područja i na potpuno nove nositelje
  • nestašica vode i hrane
  • migracije ljudi, životinjskih i biljnih vrsta
  • promjena ponašanja ljudi i životinja.

Zaključno

Htjeli to mi sebi priznati ili ne, naša civilizacija je suočena s klimatskom krizom neviđenih razmjera. Počnimo djelovati odmah jer je najbolje vrijeme za očuvanje klime pogodne za život na Zemlji i očuvanje svega onog do čega nam je stalo, zapravo već prošlo. Stoga, naše generacije neizbježno moraju preuzeti odgovornost barem za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama jer smo mi sigurno posljednje generacije koje to, možda, još mogu učiniti.

 

Matija Hlebar

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Zemlja mi kaže da je bolesna i što sad?

Zemlja mi kaže da je bolesna i što sad?

Ja i planet Zemlja Sklon sam vjerovati da je jedinstveni ekosustav Zemlje i snažan i izdržljiv i samoobnovljiv. Unatoč takvom uvjerenju, osjećam crva sumnje da naš zajednički ekosustav postaje ipak i osjetljiviji...

23.03.2023. // Otvaranja:21

Opširnije

Nova EU Direktiva za održivo poslovanje

Nova EU Direktiva za održivo poslovanje

Suština nove EU Direktive za održivo poslovanje je transformacija poslovnih modela poduzeća prema održivosti s ciljem prijelaza na održivo europsko i svjetsko gospodarstvo. Za ostvarenje tog cilja neophodna je pon...

16.02.2023. // Otvaranja:113

Opširnije

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Od svih okolišnih tema koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti, nedvojbeno se u fokusu nalaze klimatske promjene koje predstavljaju najveću prijetnju opstanku naše civilizacije. Istovremeno...

10.01.2023. // Otvaranja:196

Opširnije

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Utjecaj klimatskih promjena na lokalnoj razini prikazuje se na primjeru koprivničkog kraja u kojem živim. Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području Podravine (uz rijeku Dravu). Nje...

14.12.2022. // Otvaranja:272

Opširnije

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Pojam taksonomija Većina nas će zastati već na naslovu: što znači taksonomija uopće, a onda što znači održiva ili neodrživa taksonomija? Od prefiksa EU ježi vam se kosa jer miriši na birokratska pos...

24.10.2022. // Otvaranja:337

Opširnije

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Glavni razlozi za donošenje Europskog zelenog plana Europska unija i cijeli svijet danas se suočavaju s gorućim klimatskim i okolišnim izazovima, slika 1. Zato je najveći prioritet Europske unije plansko p...

14.09.2022. // Otvaranja:394

Opširnije

Europska unija i klimatske promjene

Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju l...

18.08.2022. // Otvaranja:412

Opširnije

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:417

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:381

Opširnije

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godi&scaron...

15.06.2022. // Otvaranja:375

Opširnije

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

U sklopu inicijative za održivi razvoj gospodarstva određene su tri osnovne skupine ciljeva koji se žele postići: okolišni (eng. environmental, E), društveni (eng. social, S), upravljački (eng. governmental...

17.05.2022. // Otvaranja:413

Opširnije

Kako su odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj doprinjeli PBZ i UZOR HR?

Najnoviji doprinos odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj koji je ostvaren u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ):   Zahvaljujući PBZ-u svi su predškolci u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu dob...

28.03.2022. // Otvaranja:481

Opširnije

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda u utorak 22. ožujka 2022. učenici 3.-ih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ i 3. r. Područne škole Vinica primili su na dar priručnike za ...

23.03.2022. // Otvaranja:493

Opširnije

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Prilagodba poslovanja klimatskim promjenama odnosi se na aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje &...

16.03.2022. // Otvaranja:567

Opširnije

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

PBZ će koristiti UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada u svom korporativnom dječjem vrtiću u Zagrebu na Danu recikliranja: Detaljan pregled Dječjeg...

11.03.2022. // Otvaranja:478

Opširnije

Znate li kakvo je stanje na području prilagodbe hrvatskog gospodarstva Europskom…

Ukoliko ste zainteresirani za ovu temu možete pogledati emisiju Poslovni Plan u kojoj nakon 15. minute ide prilog o prilagodbi hrvatskog gospodarstva Europskom zelenom planu:  

03.03.2022. // Otvaranja:537

Opširnije