Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju liderske uloge u tom pogledu. Također, EU je jedna od potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma kojim se globalno zatopljenje nastoji zadržati na razini znatno nižoj od 2 °C i ustrajati u naporima da se ono ograniči na 1,5 °C. Nastavno, države članice su, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, podržale i cilj postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050.

 

I banke shvaćaju važnost klimatskih promjena

Uz već opće poznate argumente znanstvene zajednice, potpunu utemeljenost orijentacije EU-a spram klimatskih promjena potvrđuje dodatno i nedavno objavljen crtež na društvenim mrežama vodeće privatne švicarske banke za održivo investiranje J. Safra Sarasin, koja ukazuje na neviđene razmjere klimatskog izazova. Ta banka je u svojoj globalnoj analizi proučavala i pratila emisije stakleničkih plinova za oko 1.500 kompanija preko »MSCI All Country World Index-a«. Morgan Stanley Capital International  (MSCI) je tvrtka za istraživanje investicijskih uvjeta na tržištu i uspostavili su periodički obnavljane indexe kojima prate željene pojave. Temeljem MSCI All Country World Index-a, spomenuta banka je izračunala da će promatranih 1500 kompanija, nastave li voditi poslovanje na isti način kao i do sada i ne smanje li svoje emisije stakleničkih plinova, do 2050. godine povisiti prosječnu temperaturu na planetu Zemlji čak za više od 3 °C! Prema predviđanju banke, od svih obuhvaćenih svjetskih regija, samo se za regiju Srednje Amerike i Kariba očekuju promjene klimatske temperature za manje od 3 °C., slika 1.

01 Putanje klimatskih temperaturaSlika 1. Putanje klimatskih temperatura po svjetskim regijama u 2050. godini (°C)

 

Prve mjere i ciljevi EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz 2008. godine

EU je, oslanjajući se na upozorenja znanstvenika o globalnom zatopljenju i uznapredovalim klimatskim promjenama, odavno postala svjesna da će ekstremni vremenski događaji poput olujnih nevremena, toplinskih valova, poplava, suša i požara postajati sve češći i intenzivniji u Europi i ostatku svijeta. Slijedom toga već 2008. godine utvrđene su prve ambiciozne mjere i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova u ključnim sektorima europskog gospodarstva kroz dogovor o prvom paketu mjera EU-a za klimu i eneregetiku u kojem su utvrđena tri ključna cilja za 2020. godinu, slika 2.

 

02 Tri ključna cilja za 2020Slika 2. Tri ključna cilja za 2020. utvrđena u prvom paketu mjera EU-a za klimu i energetiku

 

Kako bi postigla te ciljeve, EU je razvila i usavršila sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (eng. European Trading System, ETS) s pomoću kojeg nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova, a osobito iz energetski intenzivnih industrija i elektrana. Također, u okviru Uredbe o raspodjeli tereta mjera utvrđeni su nacionalni ciljevi u pogledu emisija stakleničkih plinova u građevinskom, prometnom i poljoprivrednom sektoru. Na taj su način do 2018. emisije stakleničkih plinova smanjene za 23 %, što je za tri postotna boda bolje od početnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 %.

 

Aktualni okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030.

U listopadu 2014. Europsko vijeće je usvojilo novi okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030. te podržalo sljedeća četiri klimatska i energetska cilja, slika 3.

 

03 Četiri klimatska i energetska cilja EU a za 2030

Slika 3. Četiri klimatska i energetska cilja EU-a za 2030.

 

Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.

U skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, u prosincu 2019. Europsko vijeće je potvrdilo novi cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. Također je zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i sve relevantne politike EU-a trebaju biti u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti, kao i doprinositi ostvarenju tog cilja.

Početkom ožujka 2020. donesena je dugoročna strategija EU-a o klimi koja je, u skladu sa zahtjevima iz Pariškog klimatskog sporazuma, podnesena Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Tim je činom ponovno potvrđena potpuna predanost EU-a i njezinih država članica Pariškom klimatskom sporazumu i njegovim dugoročnim ciljevima.

Kako bi se ostvario cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, EU je u prosincu 2020.:

povećala svoje ambicije za nadolazeće desetljeće iažurirala svoj okvir klimatske i energetske politike.

Istom prilikom Europsko vijeće je potvrdilo novi obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Glavni razlozi za donošenje Europskog zelenog plana Europska unija i cijeli svijet danas se suočavaju s gorućim klimatskim i okolišnim izazovima, slika 1. Zato je najveći prioritet Europske unije plansko p...

14.09.2022. // Otvaranja:81

Opširnije

Europska unija i klimatske promjene

Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju l...

18.08.2022. // Otvaranja:115

Opširnije

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:200

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:193

Opširnije

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godi&scaron...

15.06.2022. // Otvaranja:192

Opširnije

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

U sklopu inicijative za održivi razvoj gospodarstva određene su tri osnovne skupine ciljeva koji se žele postići: okolišni (eng. environmental, E), društveni (eng. social, S), upravljački (eng. governmental...

17.05.2022. // Otvaranja:220

Opširnije

Kako su odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj doprinjeli PBZ i UZOR HR?

Najnoviji doprinos odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj koji je ostvaren u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ):   Zahvaljujući PBZ-u svi su predškolci u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu dob...

28.03.2022. // Otvaranja:301

Opširnije

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda u utorak 22. ožujka 2022. učenici 3.-ih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ i 3. r. Područne škole Vinica primili su na dar priručnike za ...

23.03.2022. // Otvaranja:314

Opširnije

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Prilagodba poslovanja klimatskim promjenama odnosi se na aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje &...

16.03.2022. // Otvaranja:394

Opširnije

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

PBZ će koristiti UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada u svom korporativnom dječjem vrtiću u Zagrebu na Danu recikliranja: Detaljan pregled Dječjeg...

11.03.2022. // Otvaranja:305

Opširnije

Znate li kakvo je stanje na području prilagodbe hrvatskog gospodarstva Europskom…

Ukoliko ste zainteresirani za ovu temu možete pogledati emisiju Poslovni Plan u kojoj nakon 15. minute ide prilog o prilagodbi hrvatskog gospodarstva Europskom zelenom planu:  

03.03.2022. // Otvaranja:328

Opširnije

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimats…

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimatskih promjena

Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva od svih poduzeća ubrzano i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem obuzdavanja globalnog zatopljenja i daljnjih negativnih posljedica za život na Zemlji. Tema ub...

07.02.2022. // Otvaranja:440

Opširnije

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Postojeća klimatska i ekološka kriza, podupirana nedjelovanjem ljudske civilizacije, sustavno povećava rizike od gubitka usluga ekosustava i urušavanja cjelokupnog planetarnog sustava.

31.01.2022. // Otvaranja:347

Opširnije

Je li zelena tranzicija prilika za hrvatske tvrtke i je li Hrvatska toga svjesna…

Klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine - to je cilj. No, postavlja se pitanje, što o tome misle hrvatske tvrtke? U tome i zelenoj tranziciji kao prilici u novoj epizodi Klimatske budućnosti govorili su N...

31.01.2022. // Otvaranja:404

Opširnije

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene –…

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer: Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za ...

14.12.2021. // Otvaranja:417

Opširnije

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom se odnose na ponudu proizvoda i usluga kojima poduzeća doprinose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama. Tema poslovnih mogućnosti povezanih s klimom u...

02.11.2021. // Otvaranja:501

Opširnije