Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju liderske uloge u tom pogledu. Također, EU je jedna od potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma kojim se globalno zatopljenje nastoji zadržati na razini znatno nižoj od 2 °C i ustrajati u naporima da se ono ograniči na 1,5 °C. Nastavno, države članice su, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, podržale i cilj postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050.

 

I banke shvaćaju važnost klimatskih promjena

Uz već opće poznate argumente znanstvene zajednice, potpunu utemeljenost orijentacije EU-a spram klimatskih promjena potvrđuje dodatno i nedavno objavljen crtež na društvenim mrežama vodeće privatne švicarske banke za održivo investiranje J. Safra Sarasin, koja ukazuje na neviđene razmjere klimatskog izazova. Ta banka je u svojoj globalnoj analizi proučavala i pratila emisije stakleničkih plinova za oko 1.500 kompanija preko »MSCI All Country World Index-a«. Morgan Stanley Capital International  (MSCI) je tvrtka za istraživanje investicijskih uvjeta na tržištu i uspostavili su periodički obnavljane indexe kojima prate željene pojave. Temeljem MSCI All Country World Index-a, spomenuta banka je izračunala da će promatranih 1500 kompanija, nastave li voditi poslovanje na isti način kao i do sada i ne smanje li svoje emisije stakleničkih plinova, do 2050. godine povisiti prosječnu temperaturu na planetu Zemlji čak za više od 3 °C! Prema predviđanju banke, od svih obuhvaćenih svjetskih regija, samo se za regiju Srednje Amerike i Kariba očekuju promjene klimatske temperature za manje od 3 °C., slika 1.

01 Putanje klimatskih temperaturaSlika 1. Putanje klimatskih temperatura po svjetskim regijama u 2050. godini (°C)

 

Prve mjere i ciljevi EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz 2008. godine

EU je, oslanjajući se na upozorenja znanstvenika o globalnom zatopljenju i uznapredovalim klimatskim promjenama, odavno postala svjesna da će ekstremni vremenski događaji poput olujnih nevremena, toplinskih valova, poplava, suša i požara postajati sve češći i intenzivniji u Europi i ostatku svijeta. Slijedom toga već 2008. godine utvrđene su prve ambiciozne mjere i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova u ključnim sektorima europskog gospodarstva kroz dogovor o prvom paketu mjera EU-a za klimu i eneregetiku u kojem su utvrđena tri ključna cilja za 2020. godinu, slika 2.

 

02 Tri ključna cilja za 2020Slika 2. Tri ključna cilja za 2020. utvrđena u prvom paketu mjera EU-a za klimu i energetiku

 

Kako bi postigla te ciljeve, EU je razvila i usavršila sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (eng. European Trading System, ETS) s pomoću kojeg nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova, a osobito iz energetski intenzivnih industrija i elektrana. Također, u okviru Uredbe o raspodjeli tereta mjera utvrđeni su nacionalni ciljevi u pogledu emisija stakleničkih plinova u građevinskom, prometnom i poljoprivrednom sektoru. Na taj su način do 2018. emisije stakleničkih plinova smanjene za 23 %, što je za tri postotna boda bolje od početnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 %.

 

Aktualni okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030.

U listopadu 2014. Europsko vijeće je usvojilo novi okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030. te podržalo sljedeća četiri klimatska i energetska cilja, slika 3.

 

03 Četiri klimatska i energetska cilja EU a za 2030

Slika 3. Četiri klimatska i energetska cilja EU-a za 2030.

 

Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.

U skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, u prosincu 2019. Europsko vijeće je potvrdilo novi cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. Također je zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i sve relevantne politike EU-a trebaju biti u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti, kao i doprinositi ostvarenju tog cilja.

Početkom ožujka 2020. donesena je dugoročna strategija EU-a o klimi koja je, u skladu sa zahtjevima iz Pariškog klimatskog sporazuma, podnesena Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Tim je činom ponovno potvrđena potpuna predanost EU-a i njezinih država članica Pariškom klimatskom sporazumu i njegovim dugoročnim ciljevima.

Kako bi se ostvario cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, EU je u prosincu 2020.:

povećala svoje ambicije za nadolazeće desetljeće iažurirala svoj okvir klimatske i energetske politike.

Istom prilikom Europsko vijeće je potvrdilo novi obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

40. Ideja za osobnu održivost: Dovoljno sna

Doživljavate li dovoljno sna u vašem životu kao jedan od temelja za dugoročno zdravlje i svakodnevno dobro funkcioniranje? Općenito, spavate li dovoljno? Imate li dobru svakodnevnu naviku odlaska na spavanje na vr...

11.06.2025. // Otvaranja:83

Opširnije

39. Ideja za osobnu održivost: Kompostiranje

Poznato vam je da kućni otpad u prosjeku sadrži čak trećinu otpada koji se može kompostirati? Znate li da kompostirati možete sav biljni otpad (biootpad) iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka? Ako znate, kompostira...

09.06.2025. // Otvaranja:89

Opširnije

Važnost čimbenika osobne održivosti

Važnost čimbenika osobne održivosti

Uvod Definicija održivog razvoja je 1987. godine globalno prihvaćena u organizaciji Ujedinjenih naroda (UN). Prema toj definiciji održivi razvoj je “razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, bez ugr...

04.06.2025. // Otvaranja:113

Opširnije

36. Ideja za osobnu održivost: Redovita fizička aktivnost

Vodite li proaktivno brigu o svom zdravlju? Ako vodite brigu, jeste li kao dio svoje svakodnevnice već usvojili neke zdrave životne navike? Moguće je i redovita fizička aktivnost jedna od vaših zdravih životnih na...

28.05.2025. // Otvaranja:158

Opširnije

35. Ideja za osobnu održivost: Druženje s prijateljima

Pronalazite li u ubrzanoj životnoj svakodnevici dovoljno vremena za druženje s prijateljima? Ako pronalazite, kada ste se posljednji put družili sa svojim prijateljima? Jeste li zadovoljni duljinom trajanja druženja? Kak...

23.05.2025. // Otvaranja:134

Opširnije

34. Ideja za osobnu održivost: Boravak u prirodi

Uspijevate li u svojoj životnoj svakodnevici barem ponekad pronaći vrijeme za odlazak u prirodu? Ako uspijevate, sjećate li se kad ste posljednji put boravili u prirodi? Kako ste se tom prigodom osjećali? Spadate li u kr...

21.05.2025. // Otvaranja:118

Opširnije

33. Ideja za osobnu održivost: Energetski učinkovite (štedne) žarulje

Osvjetljavate li prostorije u vašem domaćinstvu energetski učinkovitim (štednim) žaruljama? Ili još uvijek za osvjetljenje prostorija koristite tradicionalne (obične) žarulje sa žarnom niti? Ako ste ...

15.05.2025. // Otvaranja:133

Opširnije

32. Ideja za osobnu održivost: Korištenje sunčeve energije

Koristite li sunčevu energiju još uvijek jedino kao izvor vitamina D kroz izlaganje svoje kože suncu? Ili ste već počeli koristiti sunčevu energiju u svakodnevnom životu i na neke druge načine? Ako ste sunčevu ene...

13.05.2025. // Otvaranja:147

Opširnije

31. Ideja za osobnu održivost: Šetnja uz rijeku

Spadate li u krug sretnih ljudi koji žive u neposrednoj blizini neke od hrvatskih, europskih ili svjetskih rijeka? Ili spadate u krug još sretnijih ljudi koji žive u neposrednoj blizini više rijeka istovrem...

09.05.2025. // Otvaranja:174

Opširnije

30. Ideja za osobnu održivost: Putovanje vlakom kad god je moguće

Živite li u mjestu u kojem vam je vlak lako dostupna opcija za putovanje u druga mjesta? Ako živite u takvom mjestu, putujete li vlakom kad god je moguće? Činite li to zato što volite putovati vlakom ili zato &sca...

07.05.2025. // Otvaranja:147

Opširnije

Zahvalnost za ono što imamo

Zahvalnost za ono što imamo

Uvod Sve ono što imamo oko sebe na raspolaganju u životu možemo smatrati srećom, darom i sigurno je većini od nas izvor zadovoljstva u našim životima. Za naše je mentalno i fizičko zdravlje neprocje...

29.04.2025. // Otvaranja:200

Opširnije

29. Ideja za osobnu održivost: Gledanje izlaska sunca

"Sunce se ponovo rađa" svako jutro, svakoga dana. Unatoč tome, sjećate li se kad ste posljednji put gledali izlazak sunca? Ako se sjećate tih trenutaka, kako vam je bilo? Kako ste se osjećali i kakve su vas emocije prepl...

25.04.2025. // Otvaranja:323

Opširnije

28. Ideja za osobnu održivost: Očuvanje i obnova planeta Zemlje

Danas je 22. travnja 2025. godine, Dan planeta Zemlje. Osobna održivost je način života kojim doprinosimo globalnim nastojanjima za očuvanje i obnovu planeta Zemlje. Takva nastojanja prema našem jedinom domu, plan...

22.04.2025. // Otvaranja:226

Opširnije

27. Ideja za osobnu održivost: Zahvalnost za ono što imamo

Sjećate li se kad ste posljednji put više razmišljali o onome što imate nego o onome što nemate i što biste još željeli imati? Sastavljate li ponekad popis onoga što imate...

17.04.2025. // Otvaranja:239

Opširnije

26. Ideja za osobnu održivost: Prilagodba klimatskim promjenama

Razmišljate li ponekad o klimatskim promjenama danas i o njihovom razvoju u narednim godinama? Ako razmišljate, "padne li vam na pamet" što biste trebali poduzimati sada da budete spremniji na njih u...

15.04.2025. // Otvaranja:269

Opširnije

25. Ideja za osobnu održivost: Slušanje pjeva ptica

Sjećate li se kad ste posljednji put negdje zastali ili ciljano otišli na neko mjesto s namjerom slušanja pjeva ptica? Ako jeste, kako ste se osjećali u tim trenucima? Ako niste, biste li to željeli doživje...

10.04.2025. // Otvaranja:255

Opširnije