Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju liderske uloge u tom pogledu. Također, EU je jedna od potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma kojim se globalno zatopljenje nastoji zadržati na razini znatno nižoj od 2 °C i ustrajati u naporima da se ono ograniči na 1,5 °C. Nastavno, države članice su, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, podržale i cilj postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050.

 

I banke shvaćaju važnost klimatskih promjena

Uz već opće poznate argumente znanstvene zajednice, potpunu utemeljenost orijentacije EU-a spram klimatskih promjena potvrđuje dodatno i nedavno objavljen crtež na društvenim mrežama vodeće privatne švicarske banke za održivo investiranje J. Safra Sarasin, koja ukazuje na neviđene razmjere klimatskog izazova. Ta banka je u svojoj globalnoj analizi proučavala i pratila emisije stakleničkih plinova za oko 1.500 kompanija preko »MSCI All Country World Index-a«. Morgan Stanley Capital International  (MSCI) je tvrtka za istraživanje investicijskih uvjeta na tržištu i uspostavili su periodički obnavljane indexe kojima prate željene pojave. Temeljem MSCI All Country World Index-a, spomenuta banka je izračunala da će promatranih 1500 kompanija, nastave li voditi poslovanje na isti način kao i do sada i ne smanje li svoje emisije stakleničkih plinova, do 2050. godine povisiti prosječnu temperaturu na planetu Zemlji čak za više od 3 °C! Prema predviđanju banke, od svih obuhvaćenih svjetskih regija, samo se za regiju Srednje Amerike i Kariba očekuju promjene klimatske temperature za manje od 3 °C., slika 1.

01 Putanje klimatskih temperaturaSlika 1. Putanje klimatskih temperatura po svjetskim regijama u 2050. godini (°C)

 

Prve mjere i ciljevi EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz 2008. godine

EU je, oslanjajući se na upozorenja znanstvenika o globalnom zatopljenju i uznapredovalim klimatskim promjenama, odavno postala svjesna da će ekstremni vremenski događaji poput olujnih nevremena, toplinskih valova, poplava, suša i požara postajati sve češći i intenzivniji u Europi i ostatku svijeta. Slijedom toga već 2008. godine utvrđene su prve ambiciozne mjere i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova u ključnim sektorima europskog gospodarstva kroz dogovor o prvom paketu mjera EU-a za klimu i eneregetiku u kojem su utvrđena tri ključna cilja za 2020. godinu, slika 2.

 

02 Tri ključna cilja za 2020Slika 2. Tri ključna cilja za 2020. utvrđena u prvom paketu mjera EU-a za klimu i energetiku

 

Kako bi postigla te ciljeve, EU je razvila i usavršila sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova (eng. European Trading System, ETS) s pomoću kojeg nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova, a osobito iz energetski intenzivnih industrija i elektrana. Također, u okviru Uredbe o raspodjeli tereta mjera utvrđeni su nacionalni ciljevi u pogledu emisija stakleničkih plinova u građevinskom, prometnom i poljoprivrednom sektoru. Na taj su način do 2018. emisije stakleničkih plinova smanjene za 23 %, što je za tri postotna boda bolje od početnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 %.

 

Aktualni okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030.

U listopadu 2014. Europsko vijeće je usvojilo novi okvir klimatske i energetske politike EU-a za 2030. te podržalo sljedeća četiri klimatska i energetska cilja, slika 3.

 

03 Četiri klimatska i energetska cilja EU a za 2030

Slika 3. Četiri klimatska i energetska cilja EU-a za 2030.

 

Veće klimatske ambicije EU-a za 2030. i 2050.

U skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, u prosincu 2019. Europsko vijeće je potvrdilo novi cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. Također je zaključilo da sve relevantno zakonodavstvo i sve relevantne politike EU-a trebaju biti u skladu s ostvarenjem cilja klimatske neutralnosti, kao i doprinositi ostvarenju tog cilja.

Početkom ožujka 2020. donesena je dugoročna strategija EU-a o klimi koja je, u skladu sa zahtjevima iz Pariškog klimatskog sporazuma, podnesena Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Tim je činom ponovno potvrđena potpuna predanost EU-a i njezinih država članica Pariškom klimatskom sporazumu i njegovim dugoročnim ciljevima.

Kako bi se ostvario cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom, EU je u prosincu 2020.:

povećala svoje ambicije za nadolazeće desetljeće iažurirala svoj okvir klimatske i energetske politike.

Istom prilikom Europsko vijeće je potvrdilo novi obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Uvod Poslovanje svih poduzeća na planetu Zemlji danas se odvija u uvjetima klimatske krize i rastućih rizika klimatskih promjena (klimatskih rizika). Shodno tome, Europski parlament je već krajem mjeseca studenog 2019. ...

29.09.2023. // Otvaranja:19

Opširnije

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Zastrašujuća je činjenica da u Europskoj uniji tijekom samo jednog mjeseca nastane više od 1 milijun tona tekstilnog otpada, što rezultira s čak 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada na godi...

31.08.2023. // Otvaranja:68

Opširnije

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Uvod Poslovanje suvremenog poduzeća zahtijeva promjenu poslovne paradigme u smjeru održivosti – od tradicionalnog usmjerenja poduzeća na ekonomski rezultat i profit prema sveobuhvatnom konceptu poslovanja koji se ...

28.07.2023. // Otvaranja:90

Opširnije

Održivi razvoj i neodrživi svijet, dokle možemo tako? (Hlebar i Tudor)

Promjena klime je prvi, ali ne i jedini odgovor Zemlje na atak civilizacije na nju i nas same. Zašto je svakom vrapcu već jasno da ne možemo nastaviti raditi po starom? A zašto nama ljudima nije? Jest jasno...

28.07.2023. // Otvaranja:109

Opširnije

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Uvod Dužna pažnja prema smanjenju negativnih utjecaja poduzeća na ljude i okoliš postaje jedna od obveza pri upravljanju poduzećem. Ovisno o veličini poduzeća obveza dužne pažnje će u Europskoj uniji biti u primj...

27.06.2023. // Otvaranja:135

Opširnije

Održivost i najčešći pristupi poduzeća

Održivost i najčešći pristupi poduzeća

Održivost ima vrlo različito značenje za različita poduzeća, a time i za njihov pristup održivosti. Izvor takve različitosti nalazi se u poslovnim modelima poduzeća, vrsti i opsegu prilika i rizika s kojima se poduzeće s...

31.05.2023. // Otvaranja:170

Opširnije

Zašto je EU donijela novu Direktivu za održivo poslovanje?

Za održivo poslovanje i život općenito od presudne je važnosti očuvati stabilnost klimatskog sustava Zemlje jer o njemu ovisi budućnost cjelokupnog gospodarstva i čovječanstva, tj. održivost svega što je ljudska...

04.05.2023. // Otvaranja:205

Opširnije

Zemlja mi kaže da je bolesna i što sad?

Zemlja mi kaže da je bolesna i što sad?

Ja i planet Zemlja Sklon sam vjerovati da je jedinstveni ekosustav Zemlje i snažan i izdržljiv i samoobnovljiv. Unatoč takvom uvjerenju, osjećam crva sumnje da naš zajednički ekosustav postaje ipak i osjetljiviji...

23.03.2023. // Otvaranja:295

Opširnije

Nova EU Direktiva za održivo poslovanje

Nova EU Direktiva za održivo poslovanje

Suština nove EU Direktive za održivo poslovanje je transformacija poslovnih modela poduzeća prema održivosti s ciljem prijelaza na održivo europsko i svjetsko gospodarstvo. Za ostvarenje tog cilja neophodna je pon...

16.02.2023. // Otvaranja:342

Opširnije

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Od svih okolišnih tema koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti, nedvojbeno se u fokusu nalaze klimatske promjene koje predstavljaju najveću prijetnju opstanku naše civilizacije. Istovremeno...

10.01.2023. // Otvaranja:390

Opširnije

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Utjecaj klimatskih promjena na lokalnoj razini prikazuje se na primjeru koprivničkog kraja u kojem živim. Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području Podravine (uz rijeku Dravu). Nje...

14.12.2022. // Otvaranja:459

Opširnije

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Pojam taksonomija Većina nas će zastati već na naslovu: što znači taksonomija uopće, a onda što znači održiva ili neodrživa taksonomija? Od prefiksa EU ježi vam se kosa jer miriši na birokratska pos...

24.10.2022. // Otvaranja:524

Opširnije

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Glavni razlozi za donošenje Europskog zelenog plana Europska unija i cijeli svijet danas se suočavaju s gorućim klimatskim i okolišnim izazovima, slika 1. Zato je najveći prioritet Europske unije plansko p...

14.09.2022. // Otvaranja:581

Opširnije

Europska unija i klimatske promjene

Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju l...

18.08.2022. // Otvaranja:576

Opširnije

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:587

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:538

Opširnije