Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

 

Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila različite dijelove Hrvatske: Zagorje, Međimurje, Podravinu i Moslavinu. Danima nakon nemilih događaja razmišljamo i razgovaramo šire od materijalnih šteta koje su nevremena prouzročila... Posljedično, pitanja koja nas ovih dana zaokupljaju jesu:

• Zašto se događaju ovakva olujna nevremena u Hrvatskoj?
• Hoće li se slična nevremena događati i u budućnosti?
• Možemo li predvidjeti kojom učestalošću i intenzitetom će se događati?
• Što možemo poduzeti?
• Kako se možemo pripremati za buduće ekstremne klimatske i vremenske događaje?
• Što ako ne poduzmemo ništa?

Zašto se događaju ovakva olujna nevremena u Hrvatskoj?

Kako smo se osvjedočili posljednjih dana u različitim dijelovima Hrvatske, ne radi se o slučajnim i izoliranim, pojedinačnim ekstremnim vremenskim događajima koji se pojavljuju jedino i samo u određenom dijelu Hrvatske. Ekstremne vremenske nepogode postaju redovit, a ne izvanredan događaj.

Za učestalu pojavu jakih olujnih nevremena znanstvenici su utvrdili da je jedan od glavnih razloga opće zagrijavanje atmosfere Zemlje.  Rastuća potrošnja ugljena, nafte i plina (fosilnih goriva) za ljudske aktivnosti uzrokuje sve veće emisije stakleničkih plinova. Veliki udio stakleničkih plinova otpada na ugljik dioksid (CO2), glavni usputni proizvod većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva. Sve veće emisije stakleničkih plinova doprinose ubrzanju procesa klimatskih promjena. Staklenički plinovi propuštaju sunčevu energiju prema Zemlji, no reflektiranu toplinu Zemlje zadržavaju u atmosferi dodatno je zagrijavajući. Tako se efektom zagrijavanja unutrašnjosti staklenika mijenja klima u stakleniku. Polarne kape se otapaju, a više otopljene slatke i hladne vode polako, ali sigurno zaustavlja i Golfsku struju. Ako bi se ona zaustavila, Tada bi klima u srednjoj i sjevernoj Europi bila sličnija onoj u sjevernoj Kanadi i južnom Sibiru. Kako hladni vjetrovi s Labradora stalno prelaze Atlantik upravo iznad vrlo tople Golfske struje, do Europe stižu dobro navlaženi i zagrijani, pa lako održavaju dosad poznatu klimatsku sliku. Našu europsku povijest, razvoj civilizacije i blagodati  umjerenog podneblja zahvaljujemo upravo globalnoj oceanskoj cirkulaciji i Golfskoj struji. Ako ona stane eto hladnih sjevernih vjetrova do Europe...

Emisije stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, sječe šuma i poljoprivrede odgovorne su od početka 20. stoljeća za zagrijavanje Zemlje i globalno zatopljenje od približno 1,1 °C.  Većini ljudi zagrijavanje Zemlje za približno 1,1 °C od početka 20. stoljeća i neće se učiniti toliko strašnim i velikim, tako dugo dok to zagrijavanje ne sagledaju u kontekstu temperature vlastitog tijela. Dakle, svi znamo da je temperatura našeg tijela najčešće između 36 i 37 °C. I poznato nam je što se dogodi ako nam tjelesna temperatura poraste za približno 1,1 °C iznad normalne. Osjećamo li se tada zdravo ili bolesno? Isti osjećaj možemo primijeniti i na planet Zemlju te osvijestiti da je naš planetarni klimatski sustav u prilično bolesnom stanju.

Vrlo konkretno, porast prosječnih temperatura zraka u mojoj koprivničkoj Podravini prati, ali i značajno nadmašuje trend globalnog zagrijavanja. Od 2000-te je na koprivničkom području zabilježen veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka koji je, u odnosu na usporedivo prethodno razdoblje od 1981. do 1999., rezultirao rastom prosječne godišnje temperature zraka za čak 1,5 °C, slika 1. Izvor ovih podataka je u dugogodišnjem radu moje kolegice Vesne Kadija-Cmrk, agrometeorologinje, koja od 1981. do danas marljivo prati, sakuplja, bilježi i analizira meteorološke podatke s obližnje meteorološke stanice.

 

Slika 1. Prosječne godišnje temperature zraka u koprivničkoj

 

Može se zaključiti da su temperature zraka posljednjih godina u nezamislivom, dramatičnom porastu u odnosu na ranija razdoblja kada je i klima na Zemlji bila stabilna. Zbog toga su promjene klime i različiti klimatski ekstremi danas postali vidljivi golim okom svakom zainteresiranom promatraču, a najpoznatiji pratioci klimatskih promjena jesu: olujna nevremena, orkanski vjetrovi, jake tuče, izrazito pljuskovite oborine, poplave, kasni proljetni mrazovi, toplinski valovi, suše i požari.

Hoće li se slična nevremena događati i u budućnosti?

Čak da sve emisije stakleničkih plinova na Zemlji ovog trenutka svedemo na nulu, postojeća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi će i nadalje, u predstojećim desetljećima, uzrokovati zagrijavanje Zemlje, globalno zatopljenje i daljnje klimatske promjene. Stoga iz sadašnje perspektive možemo očekivati da će biti još i gore, čak i ako ubrzano i odlučno pristupimo smanjenju emisija stakleničkih plinova i prijelazu na nisko ugljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Stoga će ekstremni vremenski događaji, poput olujnih nevremena koja su proteklih dana pogodila različite dijelove Hrvatske, u našim krajevima biti sve češći i žešći. Zato nas činjenica da će nam klimatske promjene donositi brojne negativne posljedice u svakodnevnom životu i poslovanju više ne smije čuditi.

Što možemo poduzeti?

Možemo poduzeti aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena, slika 2.

 

Slika 2. Ublažavanje klimatskih promjena

 

Uz aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena, iznimno je važno bez odgađanja i na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti društvo o drastičnim promjenama klime i rastućim rizicima klimatskih promjena za svakodnevni život i poslovanje.  Pritom se u prvom koraku preporuča naglasak staviti na „akutne“ rizike klimatskih promjena koji proizlaze iz konkretnih događaja, posebno događaja povezanih s vremenom, kao što su olujna nevremena, orkanski vjetrovi, jake tuče, izrazito pljuskovite oborine, poplave, kasni proljetni mrazovi, toplinski valovi, suše i požari. U drugom koraku se preporuča pažnju usmjeriti na „kronične“ rizike klimatskih promjena koji proizlaze iz dugoročnijih promjena klime, kao što su promjene temperature, povećanje razine mora, smanjena dostupnost vode, gubitak biološke raznolikosti, promjene u produktivnosti zemljišta i tla.

Kako se možemo pripremati za buduće ekstremne klimatske i vremenske događaje?

Na buduće ekstremne klimatske i vremenske događaje možemo se pripremati poduzimanjem aktivnosti za prilagodbu klimatskim promjenama, slika 3.

 

Slika 3. Prilagodba klimatskim promjenama

 

Tako primjerice na poljoprivrednim površinama u različitim dijelovima Hrvatske za uzgoj različitih poljoprivrednih kultura (poput žitarica, povrća i voća) možemo predvidjeti pojavu nekih štetnih učinaka i posljedica klimatskih promjena. Sukladno takvim predviđanjima možemo poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje (npr. protugradne mreže, sustavi protiv smrzavanja) ili smanjivanje štete koju klimatske promjene mogu prouzročiti (npr. sustavi za odvodnju i navodnjavanje).

Što ako ne poduzmemo ništa?

Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednja dva desetljeća. U navedenom razdoblju klimatske promjene su uzrokovale brojne negativne učinke i posljedice u svim dijelovima Hrvatske, naročito kroz porast temperature zraka te povećanje broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja. Europski parlament je kao vrhovno tijelo Europske unije i svih zemalja članica još 28. 11. 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi. Ako ne poduzmemo ništa, možemo se jedino pouzdati u sreću i naivno vjerovati da će negativni učinci i posljedice klimatskih promjena zaobilaziti baš Hrvatsku i sve njezine dijelove. Da li  nam naša djeca daju na to pravo?

Matija Hlebar