Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Pojam taksonomija

Većina nas će zastati već na naslovu: što znači taksonomija uopće, a onda što znači održiva ili neodrživa taksonomija? Od prefiksa EU ježi vam se kosa jer miriši na birokratska posla... Stavite EU i dodajte nerazumljiv stručni pojam i odmah trebate stručnjaka iz Europe da vam objasni stvari koje su najvjerojatnije znale i naše bake!

Idemo redom. Na poveznici https://hr.wikipedia.org/wiki/Taksonomija piše: Taksonomija (grč. tassein – “svrstati”; nomos – zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju sličnosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine. One su najčešće hijerarhijski strukturirane i često u odnosu roditelj-dijete. Da li vam je jasno, naravno ne! Jer je ovo tipičan primjer kružne definicije u kojoj se jedan pojam objašnjava drugim slično nejasnim pojmom (Taksonomija taksonomskih jedinica – sve kužite zar ne?). No iz tog zapisa spoznajemo ipak da je taksonomija znanost o razvrstavanju, strukturiranju, kategoriziranju taksonomskih jedinica u skupine. A što može biti taksonomska jedinica? Ovdje smo skratili objašnjenje iz nastavka istog teksta: U početku se taksonomija odnosila samo na znanost o razvrstavnaju živih organizama, no sada se taj termin koristi u mnogo širem smislu i odnosi se na klasifikaciju gotovo svega; stvari, živih i neživih bića, mjesta, pojmova, događaja itd. Čim se nešto razvrstava, uređuje se i odnos i organizacija među jedinicama koje se razvrstavaju. Taksonomija se tako u širem smislu odnosi i na ono što se razvrstava, ali i na pravila razvrstavanja.

EU taksonomija što je to?

EU taksonomija, hmm to je neko EU razvrstavnje, ali  čega? Pitajmo Google. Prvi odgovor je na domaćoj poveznici: https://mint.gov.hr/UserDocsImages/NPOO/211210_eu_taksonomija.pdf

Tamo pak piše:  EU Taksonomija je klasifikacijski alat koji daje jasne informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima i tvrtkama da ulažu i u okolišno prihvatljive gospodarske aktivnosti. EU Taksonomija je popis gospodarskih aktivnosti s kriterijima uspješnosti u doprinošenju šest okolišnih ciljeva (čl.9 Uredbe o taksonomiji 2020/852). Odlično, sada je naslov ipak jasniji jer je EU taksonomija mogla biti i Uredba o veličini glavice kupusa koja se smije pojaviti na tržištu... Ali naš put do shvaćanja naslova ipak još nije gotov! U toj definiciiji EU taksonomije koju su napisali stručnjaci poziva se na čl 9. Uredbe o taksonomiji 2020/852 i daje se poveznica na uredbu:

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R0852&from=EN

Ali naslov dokumenta pod ovom poveznicom nije EU uredba o taksonomiji već:

UREDBA (EU) 2020/852 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088. Čak i engleski naziv ove uredbe ne spominje taksonomiju:  Regulation (EU) 2020/852 of the European Parliament and of the Council of 18 June 2020 on the establishment of a framework to facilitate sustainable investment, and amending Regulation (EU) 2019/2088.

Dakle kad čujete da netko učeno govori o EU taksonomiji on zapravo govori o EU Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja.

Zakonodavna strana EU taksonomije

EU Uredba o taksonomiji (sada bi i moja baka razumjela ovaj učeni govor!) je važan zakonodavni okvir o održivom financiranju unutar Europske unije kojim se precizno određuje pod kojim uvjetima se gospodarska djelatnost može smatrati okolišno održivom. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja ulagačkog savjeta. U praksi to bi značilo da je taksonomija klasifikacijski sustav kojim se milijarde europskog novca usmjeravaju u okolišno održive (zelene) gospodarske djelatnosti.

EU taksonomija promovira tako najvažnije i najhitnije djelovanje definirano u Akcijskom planu EU za financiranje održivog rasta. Akcijskim planom započinje provedba sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja, a jedan od glavnih ciljeva je preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima. Zato je i postojanje EU taksonomije ključno prilikom odabira održivih ulaganja odnosno ulaganja u gospodarske djelatnosti koji imaju znatan pozitivan utjecaj na klimu i okoliš.

S tim u vezi, svako poduzeće koje podliježe obvezi nefinancijskog izvještavanja u svoj godišnji izvještaj od 1. siječnja 2021. mora uključiti informacije o tome kako su i u kojoj mjeri djelatnosti poduzeća povezane s okolišno održivim gospodarskim djelatnostima.

Treba istaknuti da je EU taksonomija zamišljena kao živi organizam koji se kontinuirano razvija. Nakon što je zbog uznapredovalih klimatskih promjena prioritet dan gospodarskim djelatnostima s najvećim potencijalom doprinosa smanjenju emisija stakleničkih plinova, kroz vrijeme će doći do uključivanja i ostalih gospodarskih djelatnosti koje mogu dati znatan doprinos okolišnim ciljevima EU-a.

Glavni razlog za donošenje EU taksonomije

Glavni razlog za donošenje EU taksonomije, tj. okvira za olakšavanje održivih ulaganja financijskog sektora i poduzeća je ostvarenje:

  • klimatskih i energetskih ciljeva EU-a za 2030. i 2050.
  • ciljeva Europskog zelenog plana i
  • tranzicije na održivo gospodarstvo.

Kako bi se neko ulaganje u gospodarsku djelatnost uopće moglo smatrati održivim ulaganjem, obavezno mora zadovoljiti četiri kriterija koja su EU taksonomijom propisana za održiva ulaganja, slika 1.

 

01 Odrzivo ulaganje u gospodarsku djelatnostSlika 1. Održivo ulaganje u gospodarsku djelatnost

 

Izazovi održivih ulaganja u gospodarsku djelatnost

Glede održivih ulaganja u gospodarsku djelatnost, u svakodnevnoj se poslovnoj praksi financijskog sektora i poduzeća pojavljuju tri velika izazova, slika 2.

 

02 Tri najveća izazova održivih ulaganja u gospodarsku djelatnostSlika 2. Tri najveća izazova održivih ulaganja u gospodarsku djelatnost

 

Nedvojbeno je da ključnu ulogu u postizanju tranzicije na održivo gospodarstvo imaju financijski sektor i poduzeća pa je stoga njihov najvažniji zadatak usmjeriti tokove kapitala prema održivim ulaganjima. Fokus održivih ulaganja je na poduzeća i projekte koji će mijenjati ili unaprjeđivati postojeće poslovne modele s ciljem postizanja održivog poslovanja.

Okolišno održiva gospodarska djelatnost

Zbog navedenih je razloga bilo neophodno razviti zajednički jezik za financijski sektor i poduzeća te jasno definirati koje se gospodarske djelatnosti smatraju okolišno održivim gospodarskim djelatnostima, slika 3.

 

03 Okolišno održiva gospodarska djelatnostSlika 3. Okolišno održiva gospodarska djelatnost

 

Radi goruće klimatske i okolišne krize s kojom se suočavaju Europska unija i cijeli svijet, u EU taksonomiji su prvo definirane okolišno održive gospodarske djelatnosti, tj. gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva koji su propisani EU taksonomijom.

Šest okolišnih ciljeva EU taksonomije

EU taksonomijom je propisano šest okolišnih ciljeva na koje se u provedbi stavlja poseban naglasak, (famozni članak 9 . famozne Uredbe 2020/852), slika 4.

 

04 Šest okolišnih ciljeva EU taksonomijeSlika 4. Šest okolišnih ciljeva EU taksonomije

 

Temeljeno na znanstvenim spoznajama i argumentima, u EU taksonomiji je prioritet stavljen na okolišno održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose prva dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene, a ti su ciljevi ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama. Naredni korak u razvoju EU taksonomije biti će definiranje društveno održivih gospodarskih djelatnosti tj. gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva.

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Evo nas i do konačnog razjašenjenja naslova objave! Da, tako to ide u birokratskom svijetu, a moja baka bi rekla: Sinek moj ja bum vmrla dok ti to ispričaš!

Unatoč tome što je izvorni cilj EU taksonomije stvoriti prvi „zeleni popis” okolišno održivih gospodarskih djelatnosti, početkom srpnja 2022. je na dnevni red sjednice EU parlamenta došlo glasanje o prijedlogu davanja oznake održivosti u taksonomiji projektima vezanima uz prirodni plin (fosilno gorivo) i nuklearnu energiju. Takav prijedlog uključenja projekata vezanih uz plin i nuklearnu energiju u održiva ulaganja nije u skladu s temeljnim smislom EU taksonomije. (Opa, pa ovo bi i moja baka prepoznala da nije dobro!)

Nažalost, prilikom glasanja o ovom kontroverznom prijedlogu samo je 282 od potrebnih 353 EU parlamentaraca glasalo protiv tog prijedloga. Time je, dakle, EU parlament službeno podržao označavanje plina i nuklearne energije održivima u EU taksonomiji, što bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2023. Ovakvom odlukom mogle bi se dodatno ubrzati klimatske promjene i ugroziti buduće generacije. (A moja baka bi rekla: Kamenom o loncu ili loncem o kamen, navek strada lonac, a taj lonac to smo ti mi, mali ljudi, ne ovi vučenjaki.).

Povrh toga, uključivanje plina u EU taksonomiju donosi ozbiljan rizik od sukoba s drugim zakonima Europske unije, osobito s obvezama EU-a prema Pariškom klimatskom sporazumu, Europskom propisu o klimi, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i samom taksonomijom.

Ipak, još nije sve gotovo, jer mnoge nevladine organizacije, a posebno Greenpeace, WWF i ClientEarth (sada bi moja baka pitala: A kaj ti je sad to sinek?) istražuju sve potencijalne načine, uključujući pravne radnje, kako bi zaustavili ovaj neodrživi korak i zaštitili vjerodostojnost ideje EU taksonomije. Također su uputili otvoreni poziv svim državama članicama i EU parlamentarcima da podrže njihova nastojanja.

Naposljetku nam preostaje vjera da će prevladati razum i održiva EU taksonomija! A moja baka bi na to rekla: Sinek moj dragi oni si budu već zmislili kak im kad vre boljše paše, ali ti možeš zgasiti svetlo čim ti ne treba i daj se obleci, naj po zimi v kući hoditi s kratkim rukavima, naj se tak ljuftati, ne bu dost drv za te tvoje kratke rukave.

Ništa nismo naučili od naših starih, to se možda i ne čini kao neki problem, no ni djecu ne učimo, a to već je problem! No na taj problem ne mora odgovoriti moja baka, već ja.

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

90. Ideja za osobnu održivost: Birajmo dizalice topline

Jesmo li dovoljno informirani o dizalicama topline? Za razliku od klasičnih sustava grijanja koji proizvode toplinu sagorijevanjem fosilnih goriva (npr. plin, lož ulje), dizalica topline je uređaj koji prenosi toplinu i...

18.02.2026. // Otvaranja:38

Opširnije

89. Ideja za osobnu održivost: Odzračujmo radijatore redovito

Imamo li radijatore za grijanje prostorija u našem domaćinstvu? Ako ih imamo, znamo li da u radijatore ulazi zrak zbog promjena tlaka i cirkulacije vode u sustavu grijanja? Prepoznajemo li neke od najčešć...

16.02.2026. // Otvaranja:41

Opširnije

88. Ideja za osobnu održivost: Strpljenje

88. Ideja za osobnu održivost: Strpljenje

  Zašto su o strpljenju kroz povijest često promišljali mudri ljudi? Jel strpljenje doista toliko važno u ljudskom životu i društvu? Jeste li barem jednom u životu čuli neku od sljedećih mud...

13.02.2026. // Otvaranja:55

Opširnije

87. Ideja za osobnu održivost: Perimo posuđe kad je perilica puna

Imamo li perilicu posuđa u našem domaćinstvu? Ako je imamo, prepoznajemo li sve prednosti upotrebe perilice posuđa u domaćinstvu? Ako je nemamo, bismo li je željeli imati ili više volimo oprati posuđe na ...

11.02.2026. // Otvaranja:46

Opširnije

86. Ideja za osobnu održivost: Zatvarajmo vodu dok sapunamo ruke

86. Ideja za osobnu održivost: Zatvarajmo vodu dok sapunamo ruke

  Jesmo li barem jednom u životu razmišljali o važnosti vode u kontekstu dviju dobro znanih izreka koje upućuju na nezamjenjivost vode u našim životima: „Voda život znači“ i „Bez v...

09.02.2026. // Otvaranja:67

Opširnije

85. Ideja za osobnu održivost: Volimo planet Zemlju, naš jedini dom

85. Ideja za osobnu održivost: Volimo planet Zemlju, naš jedini dom

  Zapitamo li se ponekad o našem odnosu prema planetu Zemlji, prema našem jedinom domu? Volimo li dovoljno planet Zemlju? Znamo li da postoji i da je pronađen neki drugi planet na koji bismo se mo...

06.02.2026. // Otvaranja:70

Opširnije

84. Ideja za osobnu održivost: Sakupljajmo odvojeno stari papir

Zapitamo li se ponekad zašto nešto tako jednostavno i općepoznato poput odvojenog sakupljanja starog papira često izostane u svakodnevnom životu? Prepoznajemo li stari papir i važnost odvojenog sakupljanja...

04.02.2026. // Otvaranja:108

Opširnije

83. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti planeta Zemlje

83. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti planeta Zemlje

Mnoge velike i utjecajne kulture kroz povijest nisu uspjele opstati, odnosno nisu uspjele izgraditi i očuvati svoju održivost (primjerice Sumerani, Maje, Asteci, Inke). Zapitamo li se ponekad jesmo li dovoljno naučili o...

02.02.2026. // Otvaranja:94

Opširnije

82. Ideja za osobnu održivost: Upotreba višekratnih čaša za piće

Višekratne čaše za piće (izrađene od stakla, metala/lima, plastike ili od nekog drugog materijala) možemo kontinuirano upotrebljavati za piće i održavati ih u funkciji redovitim pranjem, bilo na ruke ili u ...

30.01.2026. // Otvaranja:84

Opširnije

81. Ideja za osobnu održivost: Čuvanje topline prostorija

Razmišljamo li tijekom hladnijih mjeseci u godini dovoljno o čuvanju topline prostorija u kojima boravimo, bilo u vlastitom domaćinstvu ili u organizaciji u kojoj radimo? Jesmo li u vlastitom domaćinstvu poduzeli...

28.01.2026. // Otvaranja:87

Opširnije

80. Ideja za osobnu održivost: Izbjegavanje nastanka otpada

Obzirom na enormne količine otpada koje čovječanstvo stvara svojim svakodnevnim aktivnostima i kojima nemilice zatrpava sve dijelove svog jedinog doma - planeta Zemlje, prepoznajemo li važnost izbjegavanja nastanka otpad...

26.01.2026. // Otvaranja:141

Opširnije

79. Ideja za osobnu održivost: Razvrstavanje otpada

Prepoznajemo li važnost razvrstavanja otpada za osobnu održivost? Predstavlja li razvrstavanje otpada sastavni dio naše kulture održivosti? Doživljavamo li različite vrste otpada kad ih držimo u rukama kao ne&sca...

22.01.2026. // Otvaranja:117

Opširnije

Postavljanje klimatskih ciljeva poduzeća kao zalog održivosti

Postavljanje klimatskih ciljeva poduzeća kao zalog održivosti

Uvod Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine države svijeta su se obvezale zajedničkim nastojanjima ograničiti porast prosječne globalne temperature na 1,5 °C u odnosu na predindustrijske vrijednosti. ...

20.01.2026. // Otvaranja:131

Opširnije

78. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti

Biste li voljeli živjeti i raditi na planetu koji ima izgrađenu kulturu održivosti? Imate li kakvih saznanja o kulturi održivosti? Ako imate, prema vašem mišljenju o kakvoj se kulturi radi? Ako nemate, kak...

14.01.2026. // Otvaranja:174

Opširnije

Projekt (P)Održivo!

Projekt (P)Održivo!

Imaš od 15 do 30 godina i živiš na području Drnja, Lasinja ili Malog Lošinja*? Zanima te ekološki, regenerativni uzgoj, permakultura i akcije u zajednici? Zeleni klik! organizira online eduk...

14.01.2026. // Otvaranja:162

Opširnije

POZIV - Inicijativa za izgradnju kulture održivosti

Kulture se ne izgrađuju brzo. One se razvijaju i nastaju postupno, kroz dugo vremensko razdoblje. Zato se bez odgode pokreće inicijativa za izgradnju kulture održivosti. Tko? Udruga za održivi razvoj Hrvatske pokreće i...

12.01.2026. // Otvaranja:147

Opširnije