Održivi razvoj i neodrživi svijet, dokle možemo tako? (Hlebar i Tudor)

Promjena klime je prvi, ali ne i jedini odgovor Zemlje na atak civilizacije na nju i nas same. Zašto je svakom vrapcu već jasno da ne možemo nastaviti raditi po starom? A zašto nama ljudima nije? Jest jasno, ali nije svima prihvatljivo! Održivi rast i razvoj bez uvažavanja planetarnih granica ne postoje, čovječanstvo mora mijenjati paradigmu i smjer.

Sav taj izniman i svekoliki napredak, od predindustrijskog razdoblja do danas, naša civilizacija temelji na obilju fosilnih goriva (ugljena, nafte i prirodnog plina) pa smo u svim područjima života s razlogom postali duboko ovisni o fosilnim izvorima energije. Stoga ne čudi što smo sami sebi nadjenuli nepopularni naziv „fosilizirana civilizacija“. Ali troši se i sve ono drugo vitalno za nas i majku Zemlju.

Postojeće linearno gospodarstvo pogonjeno fosilnim gorivima nanosi katastrofalne posljedice planetu Zemlji i svim oblicima života. Šteta ubrzano raste za sadašnje generacije, a nemjerljiva će biti posebno za generacije koje tek dolaze – za našu djecu.

Tako su se, primjerice, dopustive emisije ugljičnog dioksida u atmosferu koje ostavljaju nadu da čovječanstvo može sačuvati porast prosječne globalne temperature ispod kritičnog praga od 1,5 °C u 3 posljednje godine doslovno prepolovile! Stoga je vremena za očuvanje života kakav poznajemo na „našem planetu“ sve manje i na raspolaganju imamo svega nekoliko godina prije nego što dosegnemo kritično globalno zatopljenje od 1,5 °C.

Također, znanstvena zajednica je friško objavila da će se prasak prijelomne točke planetarnih ekosustava vjerojatno dogoditi mnogo ranije nego što se prvotno predviđalo. Nedvojbeno je da su planetarni problemi poput gubitka bioraznolikosti, iscrpljivanja prirodnih resursa i klimatskih promjena međusobno usko povezani.

Podržavanje nepotrebnog čak i kad skupo stoji

S druge strane se nalazi veliki paradoks čovječanstva jer se danas veliki dio energije proizvedene iz fosilnih goriva koristi za proizvodnju i prijevoz proizvoda koji se nikad ne koriste za zadovoljavanje naših potreba i zapravo nam uopće nisu potrebni. Jedan noviji izvještaj pokazuje da smo si proizveli dovoljno odjeće za idućih čak 100 godina! Svatko imalo pametan može se zapitati s kojom svrhom sve ovo dalje radimo? Ali – problem je složen jer se naš gospodarski i društveni model temelji na konceptu stalno rastuće ekonomije, proizvodnje i potrošnje, bez osvrtanja na stvarnu cijenu. Mnogi vjerojatno žele i čine sve da se prava cijena i ne ustanovi! I tako, dok nastavljamo raditi po starom, emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, a oceani i odlagališta otpada u siromašnim zemljama zatrpavaju se miješanim komunalnim i raznolikim drugim otpadom, u kojem prevladavaju plastika, tekstil i e-otpad.

Taj je model zagovarala, nametnula i učvrstila tako dobro u javnosti i društvu, da izgleda čak i kao normalan i potreban – elita kojoj  sve ovo odgovara poradi uskih egoističnih interesa – elita gospodarska i financijska, i s njom simbiotički povezana politička. Intelektualci kritičkog i proaktivnog duha već su podcrtali kako će ta naša elita spremna na sve, prije pustiti da se svijet uvali u najkritičniju zonu borbe za opstanak, do kataklizmične točke kakve nije bilo u ljudskoj u povijesti, nego li da odstupi od svojih interesa.

Tko će kolabirati, Zemlja ili ljudi?

Zemlja ne može nastradati, nje će biti. Nestat će one Zemlje koja odgovara ljudima.

Zašto se ni u aktualnoj kriznoj situaciji većina svjetskih političara, poslovnih lidera i ekonomista ne zaokuplja mišlju i bjesomučnim traženjem odgovora na pitanje kako će planetarna kriza utjecati na gospodarstvo i živote svih nas u bliskoj budućnosti? Kako će manjak resursa, gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene i nestašica hrane utjecati na gospodarstvo? Kako će na klimatsku i okolišnu krizu utjecati umjetna inteligencija? Hoće li planetarni sustav uskoro kolabirati kao posljedica sukoba između našeg postojećeg gospodarskog sustava i ograničenja našeg planeta? Ne može više biti stalnog godišnjeg raste svega, ako su resursi Zemlje, to je bar jasno, ograničeni. Gdje je granica fizičkog rasta i trošenja sebe i svega zemljinog poradi – čega? Radi besmisla. Tko će postaviti te konačne granice rasta – ljudi ili priroda, Zemlja? Ako ih postavi Zemlja, to će značiti odbacivanje tereta i počinitelja!

Zagovaranje i poštivanje umjerenosti, kad je manje više

Potrebno nam je ubrzano i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova i raubanje cjelokupnih resursa (kapaciteta i potencijala) Zemlje, zapravo brza tranzicija na klimatski neutralno i kružno gospodarstvo te istovremena obnova prirode. Shodno tome, trebamo se hitno i iskreno svi početi baviti obuzdavanjem stalnog fizičkog rasta i prekomjerne potrošnje (svijet ima zaliha za 100 godina unaprijed, ne samo odjeće već i građevina, i prometala, i uređaja...). Moramo osmisliti bolje i otpornije društvo sa zaista održivom proizvodnjom i potrošnjom u kojem će se znati koji su stvarni okolišni troškovi dobara i usluga. I ono na što malo tko još i misli – treba uložiti mnogo toga da bi se ozlijeđena Zemlje, resursi, predjeli, živi svijet, pa i ljudi, oporavili, regenerirali i vratili svoje zdravlje na razinu koja je bila do predindustrijskog razdoblja, prije ove kataklizmičke avanture.

Trebamo početi dugo razdoblje zagovaranja jednostavnijeg, razboritog života, tj. prestanak postojanja čovjeka samo kroz posjedovanje, postajanje, samoobmanu.

Naravno, sve ovo je moguće ostvariti, ali samo ako se elitni dio društva i svi mi, posebno najveće kompanije, dovoljno brzo prilagodimo novim pravilima igre u klimatski neutralnom i kružnom gospodarskom modelu koji će zadovoljiti umjerene potrošačke potrebe. Dodajemo zabrinuto – uz uvjet da potrebne promjene gospodarskog modela stignemo napraviti dovoljno brzo.

 

Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj
Goran Tudor, promotor DOP i održivosti, urednik odgovorno.hr

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena (- plan preživljavanja!)

Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena (- plan preživljavanja!)

Uvod Unatoč sve brojnijim upozorenjima klimatskih znanstvenika o nesagledivim posljedicama klimatskih promjena u svim područjima života, emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim djelatnostima nastavljaju rasti. ...

14.05.2024. // Otvaranja:58

Opširnije

Važnost prirode u životu i poslovanju – Zakon o obnovi prirode

Važnost prirode u životu i poslovanju – Zakon o obnovi prirode

Uvod Važnost prirode u svakodnevnom životu i poslovanju oduvijek je neprocjenjiva. Priroda osigurava ljudima i poduzećima sve što im je potrebno za normalan život i rad, počevši od osnovnih životnih funkci...

03.04.2024. // Otvaranja:734

Opširnije

Put do održivog gospodarstva

Put do održivog gospodarstva

Korporacije u suvremenom društvu Korporacija (engl. Corporation) u suvremenim ekonomskim sustavima je pravna osoba koja zastupa i štiti interese svojih pripadnika te ostvaruje svojom djelatnošć...

06.03.2024. // Otvaranja:1061

Opširnije

Nova epoha europskog izvještavanja o održivosti poduzeća

Nova epoha europskog izvještavanja o održivosti poduzeća

Uvod Od početka 2024. na određena velika poduzeća u Europskoj uniji primjenjuju se Europski standardi za izvještavanje o održivosti (engl. European Sustainability Reporting Standards, ESRS) za fina...

29.01.2024. // Otvaranja:1263

Opširnije

Održivi razvoj je stvar zdravog razuma

Održivi razvoj je stvar zdravog razuma

Uvod Održivi razvoj čovječanstvu omogućuje nastavak života i poslovanja na planetu Zemlji. Pojam održivog razvoja definiran je na inicijativu Ujedinjenih naroda (UN) davne 1987. godine u Izvještaju Svjetske ...

11.01.2024. // Otvaranja:575

Opširnije

Europski standardi za izvještavanje o održivosti

Europski standardi za izvještavanje o održivosti

Uvod U prosincu 2022.  usvojenim promjenama Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (engl. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) propisano je da velika poduzeća, mala i s...

04.12.2023. // Otvaranja:783

Opširnije

Klimatska priča iz povoljnije budućnosti Slavonije 2030. - Slavonski Brod

Priča je bazirana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika iz međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) koji djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda (UN). Dijeljenje priče je potaknuto novo...

29.11.2023. // Otvaranja:263

Opširnije

Zime u Podravini nekada i sada - Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva

Zime u Podravini nekada i sada - Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva

Kako priliči zemljopisnom području s umjerenom kontinentalnom klimom, nekada su zime u Podravini bile hladne i obilovale su snijegom. Temperature zraka su se nerijetko spuštale i do - 20 °C, a razdoblja niskih...

29.11.2023. // Otvaranja:422

Opširnije

Klimatska priča iz neželjene budućnosti Slavonije _ Slavonski Brod 2030.

Priča je bazirana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika iz međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) koji djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda (UN). Dijeljenje priče je potaknuto novo...

27.11.2023. // Otvaranja:231

Opširnije

POZIV Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva - Otvorena inicijativa

POZIV Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva - Otvorena inicijativa

Da bi se klimatske promjene doživjele iz prve ruke, već godinama nije potrebno putovati na udaljena mjesta. Klima se ubrzano mijenja i u hrvatskim krajevima. Stoga vas pozivamo da podržite otvorenu inicijativu objavljiv...

13.11.2023. // Otvaranja:255

Opširnije

EU želi zabraniti neutemeljene tvrdnje o “klimatski neutralnim” proizvodima

EU želi zabraniti neutemeljene tvrdnje o “klimatski neutralnim” proizvodima

Uvod Europska unija (EU) želi uvesti stroge propise za tvrdnje poduzeća koje se odnose na zaštitu okoliša. Ciljevi uvođenja strogih propisa su: borba protiv “greenwashinga” (zelenog ...

02.11.2023. // Otvaranja:300

Opširnije

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Uvod Poslovanje svih poduzeća na planetu Zemlji danas se odvija u uvjetima klimatske krize i rastućih rizika klimatskih promjena (klimatskih rizika). Shodno tome, Europski parlament je već krajem mjeseca studenog 2019. ...

29.09.2023. // Otvaranja:439

Opširnije

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Zastrašujuća je činjenica da u Europskoj uniji tijekom samo jednog mjeseca nastane više od 1 milijun tona tekstilnog otpada, što rezultira s čak 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada na godi...

31.08.2023. // Otvaranja:426

Opširnije

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Uvod Poslovanje suvremenog poduzeća zahtijeva promjenu poslovne paradigme u smjeru održivosti – od tradicionalnog usmjerenja poduzeća na ekonomski rezultat i profit prema sveobuhvatnom konceptu poslovanja koji se ...

28.07.2023. // Otvaranja:412

Opširnije

Održivi razvoj i neodrživi svijet, dokle možemo tako? (Hlebar i Tudor)

Promjena klime je prvi, ali ne i jedini odgovor Zemlje na atak civilizacije na nju i nas same. Zašto je svakom vrapcu već jasno da ne možemo nastaviti raditi po starom? A zašto nama ljudima nije? Jest jasno...

28.07.2023. // Otvaranja:421

Opširnije

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Uvod Dužna pažnja prema smanjenju negativnih utjecaja poduzeća na ljude i okoliš postaje jedna od obveza pri upravljanju poduzećem. Ovisno o veličini poduzeća obveza dužne pažnje će u Europskoj uniji biti u primj...

27.06.2023. // Otvaranja:433

Opširnije