Od svih okolišnih tema koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti, nedvojbeno se u fokusu nalaze klimatske promjene koje predstavljaju najveću prijetnju opstanku naše civilizacije. Istovremeno, klimatske promjene svojim rastućim negativnim utjecajima na okolišno, društveno i ekonomsko okruženje u kojem poduzeća posluju, predstavljaju jedan od najvećih izazova za njihovu dugoročnu održivost. Stoga se može očekivati da velika poduzeća redovno razmatraju klimatske promjene u svom poslovanju te kontinuirano izvještavaju o njima.

Istraživački uzorak velikih poduzeća

Na temelju postojeće regulative i smjernica za nefinancijsko izvještavanje poduzeća, istraživačkim uzorkom su obuhvaćena sva velika poduzeća u Hrvatskoj koja su bila subjekti od javnog interesa (dionička društva) i koja su imala više od 500 zaposlenih na 31.12.2019. i time obavezu nefinancijskog izvještavanja. Takvih velikih poduzeća je bilo ukupno 68.  U Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati upravo velika poduzeća: trgovačka društva i financijske institucije. Strukturu istraživačkog uzorka velikih poduzeća u Hrvatskoj prema njihovoj vrsti prikazuje slika 1.

 

Slika 1. Struktura istraživačkog uzorka prema vrsti velikih poduzeća u Hrvatskoj (2019.)

 

Istraživanje izvještavanja velikih poduzeća iz odabranog uzorka u Hrvatskoj o klimatskim promjenama provedeno je proučavanjem javno objavljenih nefinancijskih godišnjih izvještaja poduzeća za 2019., a koji su dostupni na njihovim internetskim stranicama.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja pokazuju da je broj velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama puno manji (oko 2,5 puta) od broja velikih poduzeća koja ne izvještavaju o klimatskim promjenama. Tako je u definiranom istraživačkom uzorku pronađeno samo 19 velikih poduzeća koja izvještavaju o klimatskim promjenama, dok ih čak 49 uopće ne spominje klimatske promjene u svojim javno dostupnim izvještajima, slika 2. i slika 3.

 

Slika 2. Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama (2019.)

 

Može se stoga zaključiti da klimatske promjene u većini velikih poduzeća u Hrvatskoj još nisu niti na obzoru njihovih poslovnih razmišljanja i razmatranja. To naravno rezultira neobjavljivanjem informacija koje su povezane s klimom i klimatskim promjenama.

Detaljnijim uvidom u gospodarske djelatnosti 19 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u), dolazi se do spoznaje da najveći značaj klimatskim promjenama za poslovanje u 2019. pridaju velika poduzeća iz prerađivačke industrije (6 poduzeća), turizma (5 poduzeća) te financijskih djelatnosti i osiguranja (4 poduzeća).

 

Slika 3. Udio velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama (2019.)

 

Ovakvi rezultati istraživanja upućuju na postojanje velikog prostora za napredak na području obaveznog formalnog izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o utjecaju poduzeća na klimu i utjecaja klimatskih promjena na poduzeće,  a time sigurno i do suštinskog pozitivnog djelovanja, jer izvještavanje nikako nije samo sebi svrha. Nekoliko primjera dobre prakse u izvještavanju za 2019. su izvještaji poduzeća: AD Plastik d.d., Adris Grupa d.d., Ericsson Nikola Tesla d.d., HEP d.d., INA d.d. i Valamar Riviera d.d., itd.

Zaključak

U ovom istraživanju spoznalo se da je tek nešto više od četvrtine velikih poduzeća u Hrvatskoj za 2019. godinu izvještavalo o klimatskim promjenama, dok ih gotovo tri četvrtine uopće u svojim javno dostupnim izvještajima nije spominjalo klimatske promjene. Vrijedilo bi isto istražiti za 2020., 2021. (kao Covid godine) i uskoro 2022. gdje će se možda ipak uočiti popravljanje stanja.

Uzimajući u obzir ambiciozne klimatske ciljeve koje je EU utvrdila do 2030. i 2050. (smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do kraja ovog desetljeća i klimatska neutralnost Europe do polovice stoljeća), pred velikim poduzećima u Hrvatskoj stoji izazovan put do njihova ostvarenja. Zabrinjava činjenica da se među 19 velikih poduzeća u Hrvatskoj u 2019. godinu koja su izvještavala o klimatskim promjenama nalaze samo 4 financijske institucije. One su, uz trgovačka društva, ključne za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Upravo financijske institucije i trgovačka društva kroz suradnju mogu i moraju učinkovito:

• usmjeravati tokove kapitala prema održivim ulaganjima, osobito onima koja pokreću rješenja za ublažavanje klimatskih promjena,
• prepoznavati ulagačke rizike čiji su pokretač klimatski i s klimom povezani okolišni i društveni problemi,
• upravljati tim rizicima.

 

Matija Hlebar