Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive?
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

 

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle

taksonomija1 300x175

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.

taksonomija2 300x175

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja:

  • ublažavanje klimatskih promjena i
  • prilagodba klimatskim promjenama.

taksonomija3 300x174

Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd.

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.

Ne bi li nam bilo svima važno

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

 

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

117. Ideja za kulturu održivosti: Postavljajmo solarne elektrane

Razmišljamo li u našem kućanstvu o postavljanju solarne elektrane ili smo je već postavili? Ako razmišljamo o postavljanju solarne elektrane u našem kućanstvu, što nas je potaknulo na ...

22.05.2026. // Otvaranja:33

Opširnije

116. Ideja za kulturu održivosti: Birajmo održive proizvode široke potrošnje

Proizvodi široke potrošnje su proizvodi koje učestalo (svakodnevno) koristimo i kupujemo za naša domaćinstva. To su primjerice hrana, piće i higijenski proizvodi. Glavne karakteristike proizvoda &sc...

19.05.2026. // Otvaranja:43

Opširnije

115. Ideja za kulturu održivosti: Postavimo štedne glave na tuševe

Znamo li zašto je voda ključna za naš život i za život svih bića na Zemlji? Kako voda utječe na naše zdravlje? Koliko smo svjesni vlastite potrošnje vode? Pitamo li se barem ponekad koliko ...

14.05.2026. // Otvaranja:63

Opširnije

114. Ideja za kulturu održivosti: Ugradimo perlatore na slavine

Imamo li među našim vrijednostima, u našim mislima, uvijek spoznaju da bez vode nema života? Znamo li koliko najviše dana prosječan čovjek može preživjeti bez vode? Jesmo li svjesni važnosti očuvan...

12.05.2026. // Otvaranja:69

Opširnije

113. Ideja za kulturu održivosti: S djecom istražujmo prirodu

Jesmo li svjesni važnosti prirode u našem životu i životu naše djece? Doživljavamo li prirodu kao temelj naših života? Znamo li da iz prirode uzimamo sve što nam je neophodno za život: zrak ...

11.05.2026. // Otvaranja:66

Opširnije

112. Ideja za kulturu održivosti: Sušimo rublje prirodnim putem

Sušimo li rublje prirodnim putem (na zraku, bez sušilice) kad god je moguće? Moguće spadamo u skupinu ljudi koji, bez obzira na postojanje uvjeta u domaćinstvu za sušenje rublja prirodnim putem, uvi...

11.05.2026. // Otvaranja:71

Opširnije

111. Ideja za kulturu održivosti: Radimo kišne vrtove

111. Ideja za kulturu održivosti: Radimo kišne vrtove

Kišni vrt je biljem zasađeno plitko udubljenje u tlu koje služi za prikupljanje, zadržavanje i prirodnu infiltraciju oborinske vode (kišnice) s krovova, cesta, parkirališta ili drugih nepropusnih pov...

24.04.2026. // Otvaranja:149

Opširnije

110. Ideja za kulturu održivosti: Smanjimo svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje je oblik onečišćenja okoliša koji nastaje noću zbog prekomjerne, nepravilno usmjerene ili nepotrebne umjetne rasvjete. Ono se manifestira kao prekomjerno osvjetljavanje prostor...

22.04.2026. // Otvaranja:123

Opširnije

109. Ideja za kulturu održivosti: Uspostavljajmo prijateljstva

Prijateljstvo je poseban odnos između ljudi koji se temelji na povjerenju, uzajamnom poštovanju, razumijevanju i međusobnoj iskrenoj brizi. U prijateljstvu ljudi: prihvaćaju jedni druge takvima kakvi jesu ...

20.04.2026. // Otvaranja:146

Opširnije

108. Ideja za kulturu održivosti: Optimizirajmo potrošnju motornih goriva

Motorna goriva se koriste za pogonski rad motora i to najčešće motora s unutarnjim izgaranjem u vozilima (kao što su osobni automobili, motori, kamioni, autobusi, traktori), strojevima i plovilima. Razmi&s...

16.04.2026. // Otvaranja:143

Opširnije

107. Ideja za kulturu održivosti: Sakupljajmo odvojeno metalni otpad

Znamo li u svakoj prilici prepoznati metalni otpad? Sakupljamo li odvojeno metalni otpad? Kolika je važnost odvojenog sakupljanja metalnog otpada? Jesmo li svjesni da je metalni otpad vrijedna vrsta otpada koja se mož...

14.04.2026. // Otvaranja:147

Opširnije

106. Ideja za kulturu održivosti: Održimo lokalnu proizvodnju hrane

Znamo li da prosječan čovjek bez hrane može preživjeti 30 do 40 dana? Prema podacima Ujedinjenih naroda za 2022. godinu, čak 735 milijuna ljudi u svijetu se suočavalo s kroničnom glađu. Prema toj brojci, došlo je...

13.04.2026. // Otvaranja:136

Opširnije

105. Ideja za kulturu održivosti: Budimo čim više na proljetnom suncu

Doživljavamo li sunce kao: najvažniju zvijezdu u sunčevom sustavu? izvor svjetlosti i topline? astronomsko tijelo oko kojeg se okreće planet na kojem živimo (Zemlja)? izvor energije koja nam je potreb...

08.04.2026. // Otvaranja:157

Opširnije

Održivi proizvodi široke potrošnje – put prema održivoj budućnosti

Uvod   Proizvodi široke potrošnje (engl. Fast Moving Consumer Goods, FMCG) su proizvodi koje svakodnevno koristimo i često ih kupujemo za naša kućanstva. Glavne karakteristike proizvoda &...

01.04.2026. // Otvaranja:186

Opširnije

104. Ideja za kulturu održivosti: Prilagođavajmo se novim vjetrovima

Živimo li u nekom od kontinentalnih krajeva Hrvatske? Ako živimo, jesmo li posljednjih dana i u našem kontinentalnom kraju neugodno iznenađeni višednevnom pojavom novih vjetrova koji nas svojom orkanskom s...

01.04.2026. // Otvaranja:162

Opširnije

103. Ideja za kulturu održivosti: Perimo veš kad je perilica puna

Imamo li našem kućanstvu perilicu veša? Jesmo li svjesni da je perilica veša jedan od najčešće korištenih kućanskih uređaja koji ima velik utjecaj na potrošnju vode i električne...

27.03.2026. // Otvaranja:188

Opširnije