Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive?
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

 

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle

taksonomija1 300x175

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.

taksonomija2 300x175

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja:

  • ublažavanje klimatskih promjena i
  • prilagodba klimatskim promjenama.

taksonomija3 300x174

Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd.

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.

Ne bi li nam bilo svima važno

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

 

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

105. Ideja za kulturu održivosti: Budimo čim više na proljetnom suncu

Doživljavamo li sunce kao: najvažniju zvijezdu u sunčevom sustavu? izvor svjetlosti i topline? astronomsko tijelo oko kojeg se okreće planet na kojem živimo (Zemlja)? izvor energije koja nam je potreb...

08.04.2026. // Otvaranja:22

Opširnije

Održivi proizvodi široke potrošnje – put prema održivoj budućnosti

Uvod   Proizvodi široke potrošnje (engl. Fast Moving Consumer Goods, FMCG) su proizvodi koje svakodnevno koristimo i često ih kupujemo za naša kućanstva. Glavne karakteristike proizvoda &...

01.04.2026. // Otvaranja:50

Opširnije

104. Ideja za kulturu održivosti: Prilagođavajmo se novim vjetrovima

Živimo li u nekom od kontinentalnih krajeva Hrvatske? Ako živimo, jesmo li posljednjih dana i u našem kontinentalnom kraju neugodno iznenađeni višednevnom pojavom novih vjetrova koji nas svojom orkanskom s...

01.04.2026. // Otvaranja:43

Opširnije

103. Ideja za kulturu održivosti: Perimo veš kad je perilica puna

Imamo li našem kućanstvu perilicu veša? Jesmo li svjesni da je perilica veša jedan od najčešće korištenih kućanskih uređaja koji ima velik utjecaj na potrošnju vode i električne...

27.03.2026. // Otvaranja:84

Opširnije

102. Ideja za kulturu održivosti: Smanjimo plastični otpad

Jesmo li svjesni da živimo na planetu koji „grca“ u sveprisutnom i rastućem onečišćenju plastičnim otpadom? Plastika je doslovno svuda, u svim „porama“ našeg jedinog doma. Jel nam p...

25.03.2026. // Otvaranja:76

Opširnije

101. Ideja za kulturu održivosti: Živimo u miru

Koja nam prva misao u sadašnjem trenutku padne na pamet na ideju da živimo u miru? Jesmo li uistinu svjesni koliko je ta ideja zapravo krhka? Moguće smo prije koju godinu bili skloni vjerovanju da je u suvremeno...

23.03.2026. // Otvaranja:82

Opširnije

100. Ideja za kulturu održivosti: Učimo od prirode

Koja nam je prva asocijacija na ideju da učimo od prirode? Smatramo li da možemo učiti od prirode? Doživljavamo li prirodu kao potencijalnog učitelja ili jedino kao medij iz kojeg uzimamo sve što nam je potrebno ...

20.03.2026. // Otvaranja:103

Opširnije

99. Ideja za kulturu održivosti: Budimo dobri

Što nam prvo padne na pamet kad netko za nekog kaže da je dobar? Smatramo li da je u današnjem svijetu biti dobar samo za budale? Razmišljamo li barem ponekad o tome jesmo li dobri ne samo iz svoje ...

18.03.2026. // Otvaranja:116

Opširnije

98. Ideja za kulturu održivosti: Smanjimo miješani komunalni otpad

Na što prvo pomislimo kad negdje čujemo ili pročitamo za miješani komunalni otpad? Pobuđuje li miješani komunalni otpad u našim mislima pomiješane, pozitivne ili negativne asocijacije? ...

16.03.2026. // Otvaranja:125

Opširnije

Aktualizirani poziv - Zajedno gradimo kulturu održivosti

Višestruka planetarna kriza je svuda oko nas. Globalno zagrijavanje, ubrzane klimatske promjene, sveprisutno zagađenje okoliša, gubitak bioraznolikosti, kolaps ekosustava, rastuće društvene podjele i...

13.03.2026. // Otvaranja:122

Opširnije

97. Ideja za kulturu održivosti: Birajmo održive proizvode široke potrošnje

Proizvodi široke potrošnje su proizvodi koje svakodnevno koristimo i često kupujemo za naša kućanstva (npr. prehrambeni proizvodi, proizvodi za higijenu i čišćenje, kozmetika). Ti proizvodi s...

11.03.2026. // Otvaranja:121

Opširnije

96. Ideja za osobnu održivost: Samoniklo jestivo bilje medvjeđi luk

Što nam je prva asocijacija / na što prvo pomislimo kad negdje čujemo ili pročitamo za samoniklo jestivo bilje medvjeđi luk? Radi li se o vrsti luka koji je u prirodi namijenjen za jelo isključivo medvjedi...

09.03.2026. // Otvaranja:134

Opširnije

95. Ideja za osobnu održivost: Čuvajmo zdravlje prirodnih ekosustava

Jesmo li dovoljno informirani o važnosti zdravlja prirodnih ekosustava za naše postojanje i opstanak? Prirodni ekosustavi su složene zajednice živih organizama (biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama) i nji...

06.03.2026. // Otvaranja:107

Opširnije

94. Ideja za osobnu održivost: Štedimo vodu dok četkamo zube

U skladu s preporukama stomatologa i stručnih organizacija, imamo li dobru naviku pranja zuba 2 puta dnevno - ujutro i navečer prije spavanja? Znamo li za dodatnu preporuku koja kaže da zube tijekom svakog pranja trebam...

04.03.2026. // Otvaranja:132

Opširnije

Politika primitaka poduzeća – temelj održivog poslovanja

Uvod   U današnjem globaliziranom svijetu, mnoga velika poduzeća svojom ekonomskom snagom nadmašuju gospodarstva cijelih država pa čak i gospodarstva više država zajedno. Velika poduzeća u svo...

04.03.2026. // Otvaranja:115

Opširnije

93. Ideja za osobnu održivost: Gradimo kulturu održivosti

Kultura održivosti je način razmišljanja, ponašanja i djelovanja koji se temelji na vrijednostima održivog razvoja. U teoriji, izgradnja kulture održivosti može djelovati čak i jednostavno, zar ne? No, vi...

04.03.2026. // Otvaranja:134

Opširnije