Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive?
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

 

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle

taksonomija1 300x175

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.

taksonomija2 300x175

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja:

  • ublažavanje klimatskih promjena i
  • prilagodba klimatskim promjenama.

taksonomija3 300x174

Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd.

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.

Ne bi li nam bilo svima važno

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

 

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

90. Ideja za osobnu održivost: Birajmo dizalice topline

Jesmo li dovoljno informirani o dizalicama topline? Za razliku od klasičnih sustava grijanja koji proizvode toplinu sagorijevanjem fosilnih goriva (npr. plin, lož ulje), dizalica topline je uređaj koji prenosi toplinu i...

18.02.2026. // Otvaranja:45

Opširnije

89. Ideja za osobnu održivost: Odzračujmo radijatore redovito

Imamo li radijatore za grijanje prostorija u našem domaćinstvu? Ako ih imamo, znamo li da u radijatore ulazi zrak zbog promjena tlaka i cirkulacije vode u sustavu grijanja? Prepoznajemo li neke od najčešć...

16.02.2026. // Otvaranja:44

Opširnije

88. Ideja za osobnu održivost: Strpljenje

88. Ideja za osobnu održivost: Strpljenje

  Zašto su o strpljenju kroz povijest često promišljali mudri ljudi? Jel strpljenje doista toliko važno u ljudskom životu i društvu? Jeste li barem jednom u životu čuli neku od sljedećih mud...

13.02.2026. // Otvaranja:61

Opširnije

87. Ideja za osobnu održivost: Perimo posuđe kad je perilica puna

Imamo li perilicu posuđa u našem domaćinstvu? Ako je imamo, prepoznajemo li sve prednosti upotrebe perilice posuđa u domaćinstvu? Ako je nemamo, bismo li je željeli imati ili više volimo oprati posuđe na ...

11.02.2026. // Otvaranja:49

Opširnije

86. Ideja za osobnu održivost: Zatvarajmo vodu dok sapunamo ruke

86. Ideja za osobnu održivost: Zatvarajmo vodu dok sapunamo ruke

  Jesmo li barem jednom u životu razmišljali o važnosti vode u kontekstu dviju dobro znanih izreka koje upućuju na nezamjenjivost vode u našim životima: „Voda život znači“ i „Bez v...

09.02.2026. // Otvaranja:73

Opširnije

85. Ideja za osobnu održivost: Volimo planet Zemlju, naš jedini dom

85. Ideja za osobnu održivost: Volimo planet Zemlju, naš jedini dom

  Zapitamo li se ponekad o našem odnosu prema planetu Zemlji, prema našem jedinom domu? Volimo li dovoljno planet Zemlju? Znamo li da postoji i da je pronađen neki drugi planet na koji bismo se mo...

06.02.2026. // Otvaranja:75

Opširnije

84. Ideja za osobnu održivost: Sakupljajmo odvojeno stari papir

Zapitamo li se ponekad zašto nešto tako jednostavno i općepoznato poput odvojenog sakupljanja starog papira često izostane u svakodnevnom životu? Prepoznajemo li stari papir i važnost odvojenog sakupljanja...

04.02.2026. // Otvaranja:109

Opširnije

83. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti planeta Zemlje

83. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti planeta Zemlje

Mnoge velike i utjecajne kulture kroz povijest nisu uspjele opstati, odnosno nisu uspjele izgraditi i očuvati svoju održivost (primjerice Sumerani, Maje, Asteci, Inke). Zapitamo li se ponekad jesmo li dovoljno naučili o...

02.02.2026. // Otvaranja:96

Opširnije

82. Ideja za osobnu održivost: Upotreba višekratnih čaša za piće

Višekratne čaše za piće (izrađene od stakla, metala/lima, plastike ili od nekog drugog materijala) možemo kontinuirano upotrebljavati za piće i održavati ih u funkciji redovitim pranjem, bilo na ruke ili u ...

30.01.2026. // Otvaranja:89

Opširnije

81. Ideja za osobnu održivost: Čuvanje topline prostorija

Razmišljamo li tijekom hladnijih mjeseci u godini dovoljno o čuvanju topline prostorija u kojima boravimo, bilo u vlastitom domaćinstvu ili u organizaciji u kojoj radimo? Jesmo li u vlastitom domaćinstvu poduzeli...

28.01.2026. // Otvaranja:89

Opširnije

80. Ideja za osobnu održivost: Izbjegavanje nastanka otpada

Obzirom na enormne količine otpada koje čovječanstvo stvara svojim svakodnevnim aktivnostima i kojima nemilice zatrpava sve dijelove svog jedinog doma - planeta Zemlje, prepoznajemo li važnost izbjegavanja nastanka otpad...

26.01.2026. // Otvaranja:148

Opširnije

79. Ideja za osobnu održivost: Razvrstavanje otpada

Prepoznajemo li važnost razvrstavanja otpada za osobnu održivost? Predstavlja li razvrstavanje otpada sastavni dio naše kulture održivosti? Doživljavamo li različite vrste otpada kad ih držimo u rukama kao ne&sca...

22.01.2026. // Otvaranja:124

Opširnije

Postavljanje klimatskih ciljeva poduzeća kao zalog održivosti

Postavljanje klimatskih ciljeva poduzeća kao zalog održivosti

Uvod Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine države svijeta su se obvezale zajedničkim nastojanjima ograničiti porast prosječne globalne temperature na 1,5 °C u odnosu na predindustrijske vrijednosti. ...

20.01.2026. // Otvaranja:134

Opširnije

78. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti

Biste li voljeli živjeti i raditi na planetu koji ima izgrađenu kulturu održivosti? Imate li kakvih saznanja o kulturi održivosti? Ako imate, prema vašem mišljenju o kakvoj se kulturi radi? Ako nemate, kak...

14.01.2026. // Otvaranja:180

Opširnije

Projekt (P)Održivo!

Projekt (P)Održivo!

Imaš od 15 do 30 godina i živiš na području Drnja, Lasinja ili Malog Lošinja*? Zanima te ekološki, regenerativni uzgoj, permakultura i akcije u zajednici? Zeleni klik! organizira online eduk...

14.01.2026. // Otvaranja:166

Opširnije

POZIV - Inicijativa za izgradnju kulture održivosti

Kulture se ne izgrađuju brzo. One se razvijaju i nastaju postupno, kroz dugo vremensko razdoblje. Zato se bez odgode pokreće inicijativa za izgradnju kulture održivosti. Tko? Udruga za održivi razvoj Hrvatske pokreće i...

12.01.2026. // Otvaranja:149

Opširnije