(Ilustracija 1: Poslovni svijet i klimatske promjene – perspektiva; Foto: Dreamstime)

 

Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodišnje informirati opću i stručnu javnost. Velika većina, njih od 82 posto, zanemarila je u 2019. obvezu izvještavanja prema europskoj Direktivi o nefinancijskom izvještavanju i pratećim Smjernicama. No, za nadati se sve te tvrtke ipak u praksi provode određene korake. Odgovornost najvećih – najveća je, ali je i odgovornost svih nas jednako važna. Ne može mimoići nikog, što će uskoro postati i dijelom europskog zakonodavnog okvira, putem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu

Na tom tragu, u recentnom istraživanju koje sam proveo na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama, jedno od glavnih istraživačkih pitanja odnosilo se upravo na izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu.

Slijedom Direktive o nefinancijskom izvještavanju, Smjernica za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom i Zakona o računovodstvu, u istraživački uzorak za izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama uvrštena su sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika. Tako je obuhvaćeno ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

 

Rezultati istraživanja pokazuju da tek malobrojna velika poduzeća u Hrvatskoj izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti. Detaljnom analizom utvrđeno je da takvih velikih poduzeća u uzorku istraživanja ima samo 12 odnosno da čine samo 18 % istraživanog uzorka. Time svoju ulogu u 2019. ne ispunjava 56 ili 82 % velikih poduzeća u Hrvatskoj.

Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu (2019.)

Nadalje, svih 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, kao glavni rizik negativnih učinaka na klimu navode emisije (stakleničkih, CO2, štetnih) plinova u atmosferu.

Samo jedno veliko poduzeće u Hrvatskoj sveobuhvatno razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njegovih djelatnosti. To veliko poduzeće je i apsolutni lider u izvještavanju o rizicima negativnih učinaka na klimu. Riječ je o Ericsson Nikola Tesla Grupi.

Dakle, može se zaključiti osnovno o sadašnjoj situaciji:

———————————————–

Niti svako peto veliko poduzeće u Hrvatskoj

u svom poslovanju ne razmatra rizike negativnih učinaka na klimu

koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, niti izvještava o istima,

a što se od njih očekuje prema EU Direktivi prenesenoj i u hrvatsko zakonodavstvo!

———————————————–

Dodatno tome važno je i sljedeće što oslikava trenutačnu situaciju u Republici Hrvatskoj:

1. U nas prevladava generalno izrazito niska razina svijesti o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.
2. U slučajevima prepoznavanja vlastite uloge i odgovornosti, fokus prvog koraka se općenito usmjerava na emisije stakleničkih plinova u atmosferu kao glavnog rizika negativnih učinaka na klimu.
3. Još ne postoji razvijena svijest o drugim ili ukupnim rizicima negativnih učinaka poduzeća na klimu.

Europska unija i izvještavanje poduzeća o klimatskim promjenama

U skladu s europskom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktivom 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno i relevantno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća te glavne rizike negativnih učinaka na poslovanje poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena.

Nadalje, u Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije (poduzeća općenito).

U tom kontekstu, poduzeća zbog svojih negativnih učinaka na klimu moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti.

Općenito, poduzeća s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženija rizicima tranzicije na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Grafikon 2: Primjeri rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća

Aktualna zakonska obveza odnosi se na određena velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. No, to će se vrlo brzo promijeniti usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD) kojom se povećava lista poduzeća, obveznika izvještavanja.

—————- —————————–

U skoroj budućnosti, sukladno novoj Direktivi,

osim određenih velikih poduzeća, obveznici izvještavanja

postat će i sva srednja i mala poduzeća izlistana na burzi,

uz iznimku izlistanih mikro poduzeća.

——————————————–

Zaključno

Klimatske promjene brzo napreduju u svim dijelovima našeg planeta. Stoga je svijetu danas, više neko ikad, potrebno ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.

Koliko je pred velikim poduzećima u Hrvatskoj izazovan i dug put do ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050., ponajbolje dočaravaju i rezultati provedenog istraživanja.

Radi svega prije navedenog od iznimne je važnosti da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj sveobuhvatno informiraju, obrazuju i osvijeste o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. I potom, čim prije poduzmu konkretne korake prema zajedničkom europskom cilju očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji i za buduće generacije.

 

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske