Održana 3. tribina na temu Energetska učinkovitost: "Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?"

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica i Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) pokrenule su u sklopu programa „Zelena knjižnica“ Ciklus tribina o održivom razvoju 2019..

Treća tribina na temu Energetska učinkovitost: „Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?“ održana je u utorak 07.05.2019. godine u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.

Uvodna izlaganja u tribinu održali su:

Matija Hlebar, predsjednik UZOR-a: "Energetska učinkovitost među Ciljevima održivog razvoja i prioritetima Europske komisije" Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing.: „Korištenje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kod višestambenih zgrada“

Izložene teme potaknule su vrlo dinamičnu i zanimljivu raspravu zainteresirane javnosti, a svoj osvrt na održanu tribinu dali su:

Barbara Srnec Bujanić, Stručna suradnica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA: „Predavanje je bilo zanimljivo i produktivno. Osim zgrada predavač se osvrnuo na cijeli sustav energetske učinkovitosti koji mi, kao obični građani, možemo početi planirati koristiti već danas. Nakon predavanja, definitivno nam je podignuta svijest o ulozi pojedinca u sprječavanju klimatskih promjena koje se sve brže odvijaju. Ipak možemo učiniti mnogo. Bitna je samo volja.“

Danijel Vidaković, naš sugrađanin i ovlašteni predstavnik suvlasnika jedne višestambene zgrade u Koprivnici: „Izlaganja predavača tribine su na vrlo zanimljiv i edukativan način predstavila važnost energetske učinkovitosti, jednog od elemenata održivog razvoja, kojoj se već godinama posvećuje sve više pažnje, kako na svjetskoj tako i europskoj razini. Nakon pregleda strateških smjernica i prioriteta EU te implementacije istih u hrvatsko zakonodavstvo, posebno su bili zanimljivi realizirani primjeri energetski učinkovitih stambenih objekata iz svijeta i Hrvatske, uz moguću primjenu pojedinih modela i u našoj lokalnoj sredini. Saznanje da Hrvatska unatoč velikim prirodnim potencijalima zauzima vrlo nisko mjesto na ljestvici EU zemalja u korištenju obnovljivih izvora energije, pogotovo sunčeve, zabrinjava. Dodatno, činjenica da na lokalnoj razini Koprivnica do sada nije značajnije iskoristila sufinanciranje kroz nacionalne i EU programe u svrhu povećanja energetske učinkovitosti stambenih objekata trebala bi nas sugrađane također zabrinuti, ali i potaknuti na veću aktivnost po tom pitanju. Mi kao pojedinci možda smo ponekad previše pasivni ili ne prepoznajemo dovoljno važnost ograničenih energetskih resursa i održivog razvoja svoje sredine, ali zato nas u tome trebaju poticati i voditi lokalna samouprava i institucije koje se bave ovom problematikom. Nadam se da je ova tribina bila samo jedna u nizu koja će to potaknuti, a svi mi dovoljno mudri da prepoznamo priliku za osiguranjem boljeg i kvalitetnijeg života u Koprivnici.“ Miroslav Kanisek, profesor u koprivničkoj Osnovnoj školi Đuro Ester: „Kako zna biti zanimljivo i poučno predavanje stručnjaka o obnovljivim izvorima energije koji vlastitim primjerom pokaže da se može živjeti i drugačije nego što danas većina nas živi. Naime, u utorak je prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić u Gradskoj knjižnici održao predavanje o mogućnostima uštede energije u obiteljskim i višestambenim zgradama te nas je podučio kako možemo u okviru svojih financijskih mogućnosti napraviti značajni iskorak prema ekološki održivom načinu života. Svojim je primjerom potkrijepio izrečene činjenice, a većinu je nazočnih šokirao podatkom da smo na začelju u Europi s obzirom na korištenje sunčeve energije dok su nam mogućnosti vrlo značajne. Izrekao je čitavi niz poznatih činjenica koje se doista čine nevjerojatnim – tijekom solarnog podneva maksimalna insolacija u Njemačkoj još uvijek je manja od minimalne isolacije u bilo kojem dijelu Hrvatske, a unatoč tome Njemačka je lider u proizvodnji električne energije u Europi. A gdje smo mi?! Druga je činjenica vrlo poražavajuća za naše društvo koje si mora postaviti prioritete – dnevno nam na kvadratni metar dolazi sunčeve energije u vrijednosti 160 litara nafte, a mi smo i dalje ovisnici o uvoznoj energiji. Nije li vrijeme da preispitamo svoje prioritete?! Klima se mijenja, a s tom promjenom dolazi do promjena u načinu uzgoja hrane. I dok je na papiru lijepo opisana Strategija prilagodbe poljoprivrede s potrebom navodnjavanja poljoprivrednih površina, pored nas Drava i dalje protječe, a sve se češće žalimo na slabiji urod zbog suše. Hoćemo li i dalje prigovarati ili ćemo se ugledati na primjere iz Izraela, SAD-a, Španjolske i drugih država u kojima se uzgaja povrće i voće koje se uvozi u Hrvatsku dok su naši poljoprivrednici prepušteni sami sebi. Nismo u mogućnosti iskoristiti niti sve poticaje od strane Europske komisije za energetsku učinkovitost zgrada iako je zanimljiva činjenica da se za grijanje i hlađenje u Hrvatskoj troši oko 40% ukupne energije! Iznenadila nas je činjenica da Europa dnevno uvozi preko 1 milijarde eura energije (čitaj plina, nafte i ugljena) kraj nebrojeno puno mogućnosti – sunčeva energija pada svaki dan na tlo Europe, plime i oseke se događaju svakih šest sati, vjetar puše i puše, valova na moru uvijek ima, a rijeke teku (uvijek od izvora prema ušću), a kako je profesor Majdandžić rekao da je dovoljno zakopati na 150 cm i postaviti kanalizacijske cijevi te mali ventilator i eto nam dizalice hladnoće tijekom ljeta, odnosno dizalice topline tijekom zime. On je svojim primjerom pokazao da se može živjeti i drugačije. Iako je svojevremeno uložio osobnu ušteđevinu što se članovima obitelji činilo kao ludost, nije odustajao od svojih stavova koji su se pokazali ispravni. Kada je priču potkrijepio s pitkom vodom u vodokotliću koji troši oko 40% ukupne količine vode jednog kućanstva, a jednostavnim prikupljanjem kišnice možemo uštedjeti veliku količinu energije potrebne za vađenje i transport vode do potrošača, postavlja se pitanje jesmo li doista toliko bogata država i pojedinci. Moramo se preispitati! I završit ću s riječima predavača – ulaganje u obnovljive izvore nije za bogate već za siromašne koji žele dugoročno uštedjeti veliku količinu novaca, a načina je veliki broj samo se treba odvažiti.“

 

Tribina Energetska učinkovitost Matija Hlebar

Tribina Energetska učinkovitost Otvoreni dijalog

Tribina Energetska učinkovitost prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić

Tribina Energetska učinkovitost Zainteresirana javnost 1

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Važnost prirode u životu i poslovanju – Zakon o obnovi prirode

Važnost prirode u životu i poslovanju – Zakon o obnovi prirode

Uvod Važnost prirode u svakodnevnom životu i poslovanju oduvijek je neprocjenjiva. Priroda osigurava ljudima i poduzećima sve što im je potrebno za normalan život i rad, počevši od osnovnih životnih funkci...

03.04.2024. // Otvaranja:331

Opširnije

Put do održivog gospodarstva

Put do održivog gospodarstva

Korporacije u suvremenom društvu Korporacija (engl. Corporation) u suvremenim ekonomskim sustavima je pravna osoba koja zastupa i štiti interese svojih pripadnika te ostvaruje svojom djelatnošć...

06.03.2024. // Otvaranja:426

Opširnije

Nova epoha europskog izvještavanja o održivosti poduzeća

Nova epoha europskog izvještavanja o održivosti poduzeća

Uvod Od početka 2024. na određena velika poduzeća u Europskoj uniji primjenjuju se Europski standardi za izvještavanje o održivosti (engl. European Sustainability Reporting Standards, ESRS) za fina...

29.01.2024. // Otvaranja:920

Opširnije

Održivi razvoj je stvar zdravog razuma

Održivi razvoj je stvar zdravog razuma

Uvod Održivi razvoj čovječanstvu omogućuje nastavak života i poslovanja na planetu Zemlji. Pojam održivog razvoja definiran je na inicijativu Ujedinjenih naroda (UN) davne 1987. godine u Izvještaju Svjetske ...

11.01.2024. // Otvaranja:536

Opširnije

Europski standardi za izvještavanje o održivosti

Europski standardi za izvještavanje o održivosti

Uvod U prosincu 2022.  usvojenim promjenama Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (engl. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) propisano je da velika poduzeća, mala i s...

04.12.2023. // Otvaranja:703

Opširnije

Klimatska priča iz povoljnije budućnosti Slavonije 2030. - Slavonski Brod

Priča je bazirana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika iz međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) koji djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda (UN). Dijeljenje priče je potaknuto novo...

29.11.2023. // Otvaranja:216

Opširnije

Zime u Podravini nekada i sada - Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva

Zime u Podravini nekada i sada - Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva

Kako priliči zemljopisnom području s umjerenom kontinentalnom klimom, nekada su zime u Podravini bile hladne i obilovale su snijegom. Temperature zraka su se nerijetko spuštale i do - 20 °C, a razdoblja niskih...

29.11.2023. // Otvaranja:376

Opširnije

Klimatska priča iz neželjene budućnosti Slavonije _ Slavonski Brod 2030.

Priča je bazirana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika iz međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) koji djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda (UN). Dijeljenje priče je potaknuto novo...

27.11.2023. // Otvaranja:187

Opširnije

POZIV Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva - Otvorena inicijativa

POZIV Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva - Otvorena inicijativa

Da bi se klimatske promjene doživjele iz prve ruke, već godinama nije potrebno putovati na udaljena mjesta. Klima se ubrzano mijenja i u hrvatskim krajevima. Stoga vas pozivamo da podržite otvorenu inicijativu objavljiv...

13.11.2023. // Otvaranja:212

Opširnije

EU želi zabraniti neutemeljene tvrdnje o “klimatski neutralnim” proizvodima

EU želi zabraniti neutemeljene tvrdnje o “klimatski neutralnim” proizvodima

Uvod Europska unija (EU) želi uvesti stroge propise za tvrdnje poduzeća koje se odnose na zaštitu okoliša. Ciljevi uvođenja strogih propisa su: borba protiv “greenwashinga” (zelenog ...

02.11.2023. // Otvaranja:263

Opširnije

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Uvod Poslovanje svih poduzeća na planetu Zemlji danas se odvija u uvjetima klimatske krize i rastućih rizika klimatskih promjena (klimatskih rizika). Shodno tome, Europski parlament je već krajem mjeseca studenog 2019. ...

29.09.2023. // Otvaranja:392

Opširnije

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Zastrašujuća je činjenica da u Europskoj uniji tijekom samo jednog mjeseca nastane više od 1 milijun tona tekstilnog otpada, što rezultira s čak 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada na godi...

31.08.2023. // Otvaranja:380

Opširnije

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Uvod Poslovanje suvremenog poduzeća zahtijeva promjenu poslovne paradigme u smjeru održivosti – od tradicionalnog usmjerenja poduzeća na ekonomski rezultat i profit prema sveobuhvatnom konceptu poslovanja koji se ...

28.07.2023. // Otvaranja:378

Opširnije

Održivi razvoj i neodrživi svijet, dokle možemo tako? (Hlebar i Tudor)

Promjena klime je prvi, ali ne i jedini odgovor Zemlje na atak civilizacije na nju i nas same. Zašto je svakom vrapcu već jasno da ne možemo nastaviti raditi po starom? A zašto nama ljudima nije? Jest jasno...

28.07.2023. // Otvaranja:387

Opširnije

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Uvod Dužna pažnja prema smanjenju negativnih utjecaja poduzeća na ljude i okoliš postaje jedna od obveza pri upravljanju poduzećem. Ovisno o veličini poduzeća obveza dužne pažnje će u Europskoj uniji biti u primj...

27.06.2023. // Otvaranja:392

Opširnije

Održivost i najčešći pristupi poduzeća

Održivost i najčešći pristupi poduzeća

Održivost ima vrlo različito značenje za različita poduzeća, a time i za njihov pristup održivosti. Izvor takve različitosti nalazi se u poslovnim modelima poduzeća, vrsti i opsegu prilika i rizika s kojima se poduzeće s...

31.05.2023. // Otvaranja:467

Opširnije