Održana 3. tribina na temu Energetska učinkovitost: "Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?"

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica i Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) pokrenule su u sklopu programa „Zelena knjižnica“ Ciklus tribina o održivom razvoju 2019..

Treća tribina na temu Energetska učinkovitost: „Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?“ održana je u utorak 07.05.2019. godine u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.

Uvodna izlaganja u tribinu održali su:

Matija Hlebar, predsjednik UZOR-a: "Energetska učinkovitost među Ciljevima održivog razvoja i prioritetima Europske komisije" Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing.: „Korištenje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kod višestambenih zgrada“

Izložene teme potaknule su vrlo dinamičnu i zanimljivu raspravu zainteresirane javnosti, a svoj osvrt na održanu tribinu dali su:

Barbara Srnec Bujanić, Stručna suradnica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA: „Predavanje je bilo zanimljivo i produktivno. Osim zgrada predavač se osvrnuo na cijeli sustav energetske učinkovitosti koji mi, kao obični građani, možemo početi planirati koristiti već danas. Nakon predavanja, definitivno nam je podignuta svijest o ulozi pojedinca u sprječavanju klimatskih promjena koje se sve brže odvijaju. Ipak možemo učiniti mnogo. Bitna je samo volja.“

Danijel Vidaković, naš sugrađanin i ovlašteni predstavnik suvlasnika jedne višestambene zgrade u Koprivnici: „Izlaganja predavača tribine su na vrlo zanimljiv i edukativan način predstavila važnost energetske učinkovitosti, jednog od elemenata održivog razvoja, kojoj se već godinama posvećuje sve više pažnje, kako na svjetskoj tako i europskoj razini. Nakon pregleda strateških smjernica i prioriteta EU te implementacije istih u hrvatsko zakonodavstvo, posebno su bili zanimljivi realizirani primjeri energetski učinkovitih stambenih objekata iz svijeta i Hrvatske, uz moguću primjenu pojedinih modela i u našoj lokalnoj sredini. Saznanje da Hrvatska unatoč velikim prirodnim potencijalima zauzima vrlo nisko mjesto na ljestvici EU zemalja u korištenju obnovljivih izvora energije, pogotovo sunčeve, zabrinjava. Dodatno, činjenica da na lokalnoj razini Koprivnica do sada nije značajnije iskoristila sufinanciranje kroz nacionalne i EU programe u svrhu povećanja energetske učinkovitosti stambenih objekata trebala bi nas sugrađane također zabrinuti, ali i potaknuti na veću aktivnost po tom pitanju. Mi kao pojedinci možda smo ponekad previše pasivni ili ne prepoznajemo dovoljno važnost ograničenih energetskih resursa i održivog razvoja svoje sredine, ali zato nas u tome trebaju poticati i voditi lokalna samouprava i institucije koje se bave ovom problematikom. Nadam se da je ova tribina bila samo jedna u nizu koja će to potaknuti, a svi mi dovoljno mudri da prepoznamo priliku za osiguranjem boljeg i kvalitetnijeg života u Koprivnici.“ Miroslav Kanisek, profesor u koprivničkoj Osnovnoj školi Đuro Ester: „Kako zna biti zanimljivo i poučno predavanje stručnjaka o obnovljivim izvorima energije koji vlastitim primjerom pokaže da se može živjeti i drugačije nego što danas većina nas živi. Naime, u utorak je prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić u Gradskoj knjižnici održao predavanje o mogućnostima uštede energije u obiteljskim i višestambenim zgradama te nas je podučio kako možemo u okviru svojih financijskih mogućnosti napraviti značajni iskorak prema ekološki održivom načinu života. Svojim je primjerom potkrijepio izrečene činjenice, a većinu je nazočnih šokirao podatkom da smo na začelju u Europi s obzirom na korištenje sunčeve energije dok su nam mogućnosti vrlo značajne. Izrekao je čitavi niz poznatih činjenica koje se doista čine nevjerojatnim – tijekom solarnog podneva maksimalna insolacija u Njemačkoj još uvijek je manja od minimalne isolacije u bilo kojem dijelu Hrvatske, a unatoč tome Njemačka je lider u proizvodnji električne energije u Europi. A gdje smo mi?! Druga je činjenica vrlo poražavajuća za naše društvo koje si mora postaviti prioritete – dnevno nam na kvadratni metar dolazi sunčeve energije u vrijednosti 160 litara nafte, a mi smo i dalje ovisnici o uvoznoj energiji. Nije li vrijeme da preispitamo svoje prioritete?! Klima se mijenja, a s tom promjenom dolazi do promjena u načinu uzgoja hrane. I dok je na papiru lijepo opisana Strategija prilagodbe poljoprivrede s potrebom navodnjavanja poljoprivrednih površina, pored nas Drava i dalje protječe, a sve se češće žalimo na slabiji urod zbog suše. Hoćemo li i dalje prigovarati ili ćemo se ugledati na primjere iz Izraela, SAD-a, Španjolske i drugih država u kojima se uzgaja povrće i voće koje se uvozi u Hrvatsku dok su naši poljoprivrednici prepušteni sami sebi. Nismo u mogućnosti iskoristiti niti sve poticaje od strane Europske komisije za energetsku učinkovitost zgrada iako je zanimljiva činjenica da se za grijanje i hlađenje u Hrvatskoj troši oko 40% ukupne energije! Iznenadila nas je činjenica da Europa dnevno uvozi preko 1 milijarde eura energije (čitaj plina, nafte i ugljena) kraj nebrojeno puno mogućnosti – sunčeva energija pada svaki dan na tlo Europe, plime i oseke se događaju svakih šest sati, vjetar puše i puše, valova na moru uvijek ima, a rijeke teku (uvijek od izvora prema ušću), a kako je profesor Majdandžić rekao da je dovoljno zakopati na 150 cm i postaviti kanalizacijske cijevi te mali ventilator i eto nam dizalice hladnoće tijekom ljeta, odnosno dizalice topline tijekom zime. On je svojim primjerom pokazao da se može živjeti i drugačije. Iako je svojevremeno uložio osobnu ušteđevinu što se članovima obitelji činilo kao ludost, nije odustajao od svojih stavova koji su se pokazali ispravni. Kada je priču potkrijepio s pitkom vodom u vodokotliću koji troši oko 40% ukupne količine vode jednog kućanstva, a jednostavnim prikupljanjem kišnice možemo uštedjeti veliku količinu energije potrebne za vađenje i transport vode do potrošača, postavlja se pitanje jesmo li doista toliko bogata država i pojedinci. Moramo se preispitati! I završit ću s riječima predavača – ulaganje u obnovljive izvore nije za bogate već za siromašne koji žele dugoročno uštedjeti veliku količinu novaca, a načina je veliki broj samo se treba odvažiti.“

 

Tribina Energetska učinkovitost Matija Hlebar

Tribina Energetska učinkovitost Otvoreni dijalog

Tribina Energetska učinkovitost prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić

Tribina Energetska učinkovitost Zainteresirana javnost 1

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Što je Europska komisija potvrdila Europskim zelenim planom?

Što je Europska komisija potvrdila Europskim zelenim planom?

Europska komisija je Europskim zelenim planom potvrdila svoju predanost suočavanju s klimatskim i okolišnim izazovima. Dijelim s vama grafički prikaz koji sam napravio tražeći odgovor na to pitanje:

24.02.2020. // Otvaranja:5

Opširnije

Zašto je potrebno unaprijediti prehrambeni sustav EU-a?

Zašto je potrebno unaprijediti prehrambeni sustav EU-a?

Potaknuti ciljem Europske komisije za oblikovanje pravednog, zdravog i okolišno prihvatljivog prehrambenog sustava, dijelimo s vama grafički prikaz koji smo napravili tražeći u Europskom zelenom planu odgovor na p...

20.02.2020. // Otvaranja:11

Opširnije

Jeste li proučili Europski zeleni plan?

Jeste li proučili Europski zeleni plan?

Nakon detaljnog uvida, ako još niste proučili Europski zeleni plan, šaljem Vam poveznicu na izvornu Komunikaciju Europske komisije: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM%3A2019%3A6...

12.02.2020. // Otvaranja:24

Opširnije

Povećanje rizika od suša u mom kraju

Povećanje rizika od suša u mom kraju

U devetnaestogodišnjem razdoblju poslije 2000. godine (2000.-2018.), u mom je kraju evidentan RAST srednjih mjesečnih temperatura zraka i PAD srednjih mjesečnih količina oborina. Ovaj trend je za sada najizraženi...

10.01.2020. // Otvaranja:43

Opširnije

Promjena godišnjeg rasporeda oborina u mom gradu i kraju

Promjena godišnjeg rasporeda oborina u mom gradu i kraju

U devetnaestogodišnjem razdoblju poslije 2000. godine (2000.-2018.) u odnosu na jednako razdoblje prije (1981.-1999.), evidentna je promjena godišnjeg rasporeda oborina u mom gradu i kraju. Ovakv...

10.01.2020. // Otvaranja:45

Opširnije

Dobre klimatske navike _ Kako možemo stalno doprinositi očuvanju povoljne klime …

Dobre klimatske navike _ Kako možemo stalno doprinositi očuvanju povoljne klime za život na Zemlji?

Cilj mi je potaknuti čim više ljudi na djelovanje i doprinos očuvanju povoljne klime za život na Zemlji. Zato sam odlučio neke svoje „dobre klimatske navike“ zapisati i podijeliti sa svima zainteresir...

10.01.2020. // Otvaranja:44

Opširnije

Osjetno smanjenje srednjih mjesečnih količina oborina u mom gradu i okolici

Osjetno smanjenje srednjih mjesečnih količina oborina u mom gradu i okolici

Poslije 2000. godine, čak je u osam od dvanaest mjeseci, došlo do osjetnog smanjenja srednjih mjesečnih količina oborina u mom gradu i okolici. Ovakvo smanjenje srednjih mjesečnih količina oborina ima najveć...

10.01.2020. // Otvaranja:31

Opširnije

Značajno smanjenje prosječnih godišnjih količina oborina u mom gradu i kraju

Značajno smanjenje prosječnih godišnjih količina oborina u mom gradu i kraju

Poslije 2000. godine došlo je do značajnog smanjenja prosječnih godišnjih količina oborina u mom gradu i kraju. Riječ je o još jednoj u nizu posljedica klimatskih promjena, što prikazuje graf...

09.01.2020. // Otvaranja:42

Opširnije

Značajna odstupanja srednjih mjesečnih temperatura zraka u mom gradu i kraju

Značajna odstupanja srednjih mjesečnih temperatura zraka u mom gradu i kraju

Poslije 2000. godine došlo je do značajnog odstupanja srednjih mjesečnih temperatura zraka u mom gradu i kraju. Riječ je o još jednoj u nizu posljedica klimatskih promjena, što prikazuje grafikon "O...

09.01.2020. // Otvaranja:36

Opširnije

Zabrinjavajući porast srednjih mjesečnih temperatura zraka u mom kraju

Zabrinjavajući porast srednjih mjesečnih temperatura zraka u mom kraju

Poslije 2000. godine došlo je do zabrinjavajućeg porasta srednjih mjesečnih temperatura zraka u mom kraju. Riječ je o još jednoj u nizu posljedica klimatskih promjena, što prikazuje grafikon "Srednj...

09.01.2020. // Otvaranja:43

Opširnije

Suše u mom kraju - povećanje broja i duljine

Suše u mom kraju - povećanje broja i duljine

Evidentno je da se poslije 2000. godine u Koprivnici i okolici pojavljuje u nekim godinama čak 9 sušnih razdoblja te da se duljina sušnih razdoblja u nekim godinama povećala na čak 41 do 45 dana, što...

09.01.2020. // Otvaranja:35

Opširnije

Porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka u mom kraju za čak 77…

Porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka u mom kraju za čak 77 %

Ekstremna dnevna temperatura zraka je temperatura zraka jednaka ili veća od 30 °C. Dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka je u mom kraju prije 2000. godine bilo prosječno godišnje 22, a nakon 2000...

09.01.2020. // Otvaranja:33

Opširnije

Rapidan porast broja "vrućih dana" u mom kraju

Rapidan porast broja "vrućih dana" u mom kraju

Vrući dani su dani s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka koje su jednake ili veće od 30 °C. U mom kraju, nakon 2000. godine, rapidno se povećao broj "vrućih dana" godišnje, što pokazuje grafikon "Bro...

07.01.2020. // Otvaranja:38

Opširnije

Veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka u mom kraju

Veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka u mom kraju

Uspoređujući prosječne godišnje temperature zraka u mom kraju kroz devetnaestogodišnja razdoblja prije i poslije 2000. godine, vrlo jednostavno možemo zaključiti da je došlo do velikog porasta prosje...

07.01.2020. // Otvaranja:39

Opširnije

Klimatske promjene su već uznapredovale u mom kraju

Klimatske promjene su već uznapredovale u mom kraju

Od djetinjstva živim u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, a posljednjih trideset godina u gradu Koprivnici koji je od glavnog hrvatskog grada Zagreba udaljen svega 85 kilometara. Danas se, sa sjetom, prisjećam ugod...

07.01.2020. // Otvaranja:38

Opširnije

Klimatske promjene su posljedica globalnog zatopljenja

Klimatske promjene su posljedica globalnog zatopljenja

Do globalnog zatopljenja dolazi zbog emisija stakleničkih plinova uzrokovanih raznovrsnim djelatnostima čovjeka, a prije svega velikom potrošnjom fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina). Izgaranjem fosilnih goriv...

07.01.2020. // Otvaranja:34

Opširnije